Nakon što je Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, obustavio isplatu budžetskih sredstava za finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske, postavilo se pitanje da li se ta odluka može provesti u praksi i šta o tome kaže zakon.
Schmidtova odluka, kojom je zaustavio protok sredstava iz budžeta na svim nivoima prema ovim strankama, dobila je podršku iz međunarodnih krugova. Delegacija EU u BiH podsjeća da su nedavni zakoni i inicijative u Republici Srpskoj „narušili kako ustavni poredak BiH, tako i funkcionisanje državnih institucija“, izražavajući zabrinutost i naglašavajući važnost bliske saradnje sa partnerima, piše Deutsche Welle.
Podrška iz Njemačke
Njemačka ambasada u BiH bila je još konkretnija. „Savezna vlada Njemačke podržava odluku visokog predstavnika. Usmjerena je protiv političkih aktera koji krše Dejtonski sporazum i narušavaju ustavni poredak i funkcionalni integritet Bosne i Hercegovine“, poručili su iz Ambasade SR Njemačke, podsjećajući na nedavne sankcije uvedene Miloradu Dodiku, Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću.
„Dana 3. aprila Njemačka je donijela zabranu ulaska za tri ključna politička aktera iz RS. Zakoni koje je nedavno usvojila Republika Srpska, a koji ometaju rad pravosudnih institucija BiH, neprihvatljivi su. Njemačka stoji uz sve građane BiH koji podržavaju ustavni poredak i rad državnih institucija, bez obzira na entitet“, naveli su.
Problem sprovođenja Schmidtove odluke
Ipak, tumačenje Schmidtove odluke, posebno dio koji se odnosi na bankarski sektor, izazvalo je nedoumice o njenoj praktičnoj primjeni. Schmidt je naložio svim bankama u RS i FBiH, kao i njihovim poslovnicama pod nadzorom entitetskih agencija za bankarstvo, da sredstva uplaćena SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj prebace na poseban račun Centralne banke BiH i da o tome obavijeste OHR i supervizora za Brčko.
„Svako nepostupanje po ovoj odluci od strane banke ili njenog zaposlenika može rezultirati sankcijama kako prema banci, tako i prema odgovornim pojedincima“, navedeno je u odluci.
Tu se, međutim, pojavljuju problemi. Ekonomisti upozoravaju na potencijalne pravne posljedice sankcionisanja banaka, s obzirom na zaštitu privatne imovine.
„I ja bih voljela vidjeti kako će to funkcionisati“, rekla je ekonomistkinja Svetlana Cenić, pojašnjavajući: „Schmidt se fokusira samo na budžetska sredstva. Ako su ta sredstva već u bankama, kako će utvrditi njihovo porijeklo? Još je apsurdnije što odluka ne obuhvata sredstva donatora i drugih izvora.“ Ona dodaje da su dva miliona KM, koliko SNSD dobija iz budžeta, „sitnica“ za ovu stranku.
Ovaj korak predstavlja korištenje bonskih ovlaštenja na polju kontrole finansijskog sektora, dosad domena američkog OFAC-a. Cenić izražava sumnju u mogućnost kažnjavanja privatnih banaka i dodaje:
„Agencije za bankarstvo nadziru komercijalne banke, ne visoki predstavnik. Ako dođe do sudskih sporova zbog ove odluke, sigurno će pasti – ako ne pred domaćim sudovima, onda u Strazburu.“
Dodik: Samo ste povećali otpor
Bankarski sektor u BiH podijeljen je na entitetski nivo, a banke sada čekaju instrukcije o primjeni odluke. Agencije za bankarstvo u RS i FBiH nisu dale odgovore ni na upite novinara, kao što je to bio slučaj ranije kod pitanja zatvaranja računa prema OFAC-ovim sankcijama.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik sugerisao je da bi Schmidtove mjere mogle voditi zabrani kandidature na izborima. „Odluke Schmidta nemaju snagu u Republici Srpskoj. SNSD ima najveću podršku i najviše budžetskih sredstava“, rekao je Dodik i dodao:
„Ako sada ne budemo poštovali ovu odluku, vjerovatno će CIK zabraniti rad SNSD-u i učešće na izborima. Ali time nisu ništa riješili, samo su izazvali još veći otpor.“
Pitanje zabrane kandidature i izbori
Ako bi došlo do zabrane, SNSD bi mogao aktivirati Izborni zakon RS, usvojen prošle godine, uprkos upozorenjima OHR-a i međunarodne zajednice. To bi dodatno produbilo političku krizu u BiH, jer bi se paralelno odvijala dva izborna procesa.
Aleksandra Pandurević iz SDS-a podsjetila je da CIK ne može zabraniti kandidovanje stranaka, jer je Ustavni sud BiH prošle godine poništio sličnu odluku protiv SDS-a.
„CIK ne može zabraniti SNSD-u učešće na izborima. SDS je već otvorio taj put sudskom odlukom, a SNSD je u još povoljnijoj poziciji jer ima otvorene račune“, rekla je Pandurević.
Za političku analitičarku Tanju Topić, Schmidtovi potezi predstavljaju nastavak politike OHR-a korištenjem bonskih ovlaštenja gdje je to potrebno. Iako je finansijski iznos sredstava koja su blokirana zanemariv za SNSD, ona ističe da je simbolički značaj odluke važan.
„Rekla bih da Schmidt uživa tihu podršku međunarodnih aktera. I pored pokušaja političkog spinovanja, jasno je da podrška dolazi i iz SAD-a i iz EU“, zaključila je Topić.
