Profesor ustavnog prava Milan Blagojević u opširnom intervjuu govorio je o brojnim osjetljivim pravnim i političkim pitanjima u Bosni i Hercegovini, uključujući legitimitet Ustavnog suda BiH, krivičnopravni tretman pojedinih simbola, pitanje državne imovine, spor između BHRT-a i RTRS-a, kao i evropski put zemlje.
Blagojević o Ustavnom sudu BiH
Blagojević smatra da činjenica da Ustavni sud BiH trenutno nema kompletan sastav ne znači automatski da su njegove odluke nelegitimne. Prema njegovom tumačenju, Ustav BiH predviđa ukupno devet sudija, ali je za rad i odlučivanje Suda dovoljan kvorum od pet sudija.
Kako navodi, činjenica da u Sudu nema dvojice sudija iz Republike Srpske sama po sebi ne onemogućava njegovo zakonito funkcionisanje. Ustav BiH, prema njegovom tumačenju, ne propisuje da u odlučivanju moraju učestvovati sudije iz oba entiteta.
„Ustavni sud ne može naređivati Parlamentu šta da usvoji“
Govoreći o izvršavanju odluka Ustavnog suda BiH, Blagojević razlikuje odluke koje se donose u konkretnim predmetima od odluka koje nastaju kroz apstraktnu kontrolu ustavnosti.
Njegov stav je da Sud može utvrditi da određeni zakon ili njegova odredba nisu u skladu s Ustavom i može ih ukinuti, ali da ne bi trebao propisivati zakonodavcu kakav sadržaj novog zakona mora usvojiti.
Posebno spornim smatra mogućnost krivičnog gonjenja parlamentaraca zbog toga što nisu glasali za određeni zakon. Prema njegovom mišljenju, takav pristup mogao bi otvoriti pitanje podjele vlasti i ustavnih garancija parlamentarnog imuniteta.
Šta kaže o „kriminalizaciji ljiljana“?
Blagojević se osvrnuo i na odluke Ustavnog suda Republike Srpske koje se odnose na korištenje određenih ratnih simbola.
Smatra da ustavni sud treba prvenstveno ocjenjivati usklađenost zakona s ustavom, a ne procjenjivati da li je određena zakonska odredba dovoljno široko ili politički opravdano formulisana.
Prema njegovom tumačenju, odluka o tome koje ponašanje predstavlja krivično djelo pripada zakonodavcu. U suprotnom, upozorava, ustavni sud bi mogao preuzeti ulogu parlamenta.
Spor BHRT-a i RTRS-a
Blagojević je govorio i o višemilionskom sporu između BHRT-a i RTRS-a.
Situaciju je opisao poređenjem „dva jarca na gumnu“, ističući da bi insistiranje obje strane na izvršenju njihovih zahtjeva moglo na kraju dovesti do problema za oba javna emitera.
Kao moguće rješenje predlaže da obje strane povuku prijedloge za izvršenje presuda i pokušaju postići novi dogovor o sukcesivnom izmirivanju dugovanja.
Prema njegovom mišljenju, takav sporazum mogao bi spriječiti situaciju u kojoj bi izvršenje sudskih odluka ugrozilo opstanak jednog ili oba javna emitera.
„Ne postoji državna imovina“ – Blagojevićevo tumačenje
Jedan od najdirektnijih stavova Blagojević je iznio u vezi s pitanjem državne imovine.
On tvrdi da Ustav BiH ne koristi izraz „državna imovina“, niti sadrži izričitu odredbu kojom se takva imovina definiše kao vlasništvo Bosne i Hercegovine.
Pri tome se pozvao i na odluku Ustavnog suda BiH iz 2012. godine, za koju navodi da je u njoj konstatovano kako Ustav BiH ne sadrži odredbu koja se odnosi na državnu imovinu.
Blagojević smatra da se pitanje vlasništva nad javnom imovinom mora posmatrati kroz ustavnu podjelu nadležnosti između države i entiteta, kao i kroz odredbe Dejtonskog sporazuma.
Ipak, riječ je o njegovom pravnom tumačenju, dok je pitanje državne imovine već godinama predmet ozbiljnih političkih i pravnih sporova u Bosni i Hercegovini.
Može li BiH u Evropsku uniju bez promjene Ustava?
Blagojević smatra da postojeći ustavni sistem Bosne i Hercegovine sam po sebi ne predstavlja prepreku članstvu u Evropskoj uniji.
Kada je riječ o presudama Evropskog suda za ljudska prava i pitanju diskriminacije, iznio je stav da Ustav BiH ne sadrži diskriminatorne odredbe na način na koji se to često predstavlja u javnosti.
Kao primjer je naveo Belgiju, ukazujući na njeno složeno ustavno uređenje i mehanizme zaštite jezičkih i nacionalnih zajednica.
Prema njegovom mišljenju, Bosna i Hercegovina može postati članica EU i uz zadržavanje sistema konstitutivnih naroda, pod uslovom da se osigura adekvatna zaštita prava svih građana.
Više pitanja koja godinama izazivaju polemike
Intervju je tako otvorio čitav niz pitanja koja su već godinama u centru političkih i pravnih rasprava u BiH – od nadležnosti Ustavnog suda i statusa državne imovine, preko tretmana ratnih simbola i spora javnih emitera, pa sve do evropskih integracija.
Stavovi koje je iznio Milan Blagojević predstavljaju njegovo pravno viđenje ovih pitanja, dok se oko brojnih njegovih tumačenja i dalje vode ozbiljne rasprave u političkoj i pravnoj javnosti.