SAD traže odbacivanje tužbe Milorada Dodika protiv američkih sankcija
Američka administracija zatražila je od Okružnog suda na Floridi da odbaci tužbu koju su protiv američkih institucija podnijeli Milorad Dodik i više osoba povezanih s njim. Tužitelji osporavaju zakonitost postupaka koji su prethodili uvođenju američkih sankcija, iako su te mjere protiv njih u međuvremenu ukinute.
Zahtjev za odbacivanje postupka podnijeli su američki ministar finansija Scott Bessent, Ured za kontrolu strane imovine (OFAC), predsjednik Sjedinjenih Američkih Država i Ministarstvo finansija SAD-a.
Američka strana u svom podnesku tvrdi da su odluke povezane sa sankcijama donesene u skladu s važećim zakonima i propisima. Zbog toga smatraju da tužitelji nemaju dovoljan pravni osnov za nastavak postupka pred federalnim sudom.
Prema dostupnoj sudskoj dokumentaciji, advokat Robert David Garson, koji zastupa tužitelje, imao je rok do 11. augusta da odgovori na zahtjev američke administracije. Nakon što sud zaprimi odgovor, odnosno nakon isteka predviđenih rokova, bit će odlučeno o narednim koracima u postupku.
Ko je podnio tužbu?
Tužba je podnesena u aprilu ove godine, a među tužiteljima se nalaze Milorad Dodik, njegov sin Igor Dodik, Pavle Ćorović i još nekoliko osoba povezanih s Republikom Srpskom. Kao tužitelj navedena je i kiparska kompanija See Media Research.
Iako su američke sankcije protiv osoba i subjekata obuhvaćenih tužbom kasnije ukinute, tužitelji nastoje osporiti način na koji su američke institucije postupale tokom njihovog uvođenja.
Njihova pravna argumentacija zasniva se, između ostalog, na tvrdnjama da određene proceduralne obaveze nisu bile ispoštovane. Drugim riječima, predmet spora nije samo činjenica da su sankcije postojale, već i pitanje da li su američke institucije prilikom njihovog uvođenja postupale u skladu sa zakonom.
To što su sankcije kasnije ukinute ne znači automatski da je sudski postupak izgubio svaki značaj. O tome da li tužitelji i dalje imaju pravni interes za određene zahtjeve odlučit će sud, nakon što razmotri argumente obje strane.
Administracija se poziva na ovlasti izvršne vlasti
Američka vlada u zahtjevu za odbacivanje postupka posebno insistira na činjenici da su odluke o sankcijama dio šire američke politike prema međunarodnim sigurnosnim i vanjskopolitičkim pitanjima.
Federalni sudovi u SAD-u tradicionalno su oprezni kada se od njih traži da preispituju odluke izvršne vlasti koje su povezane s nacionalnom sigurnošću, međunarodnim odnosima i provođenjem vanjske politike.
Upravo na tome američka strana temelji dio svoje argumentacije. Stav administracije jeste da su predsjednik, Ministarstvo finansija i OFAC djelovali u okviru ovlaštenja koja im daju američki zakoni.
OFAC ima važnu ulogu u provođenju američkog sistema ekonomskih i finansijskih sankcija. Njegove odluke mogu imati ozbiljne posljedice za pojedince, kompanije i druge subjekte koji se nađu na listama sankcionisanih osoba.
Pitanje finansiranja pravnog postupka
Slučaj je otvorio i pitanje finansiranja pravnih i lobističkih aktivnosti povezanih s postupkom u Sjedinjenim Američkim Državama.
U javnosti je ranije navedeno da je advokatska firma Roberta Davida Garsona dobila 100.000 američkih dolara iz budžeta Republike Srpske za aktivnosti povezane s lobiranjem i pružanjem pravnih usluga.
Ta informacija dodatno je privukla pažnju zbog činjenice da se sudski postupak vodi pred američkim pravosudnim institucijama i odnosi na odluke američke administracije.
Za sada, međutim, konačnu odluku o tome da li će tužba biti odbačena donijet će federalni sud.
Šta slijedi?
Nakon podnesaka obje strane, sud će morati procijeniti da li postoje uslovi za nastavak postupka ili će prihvatiti zahtjev američke administracije i predmet okončati u ovoj fazi.
Ako sud odbaci zahtjev vlade, postupak bi mogao biti nastavljen i otvoriti prostor za detaljnije razmatranje pitanja koja su tužitelji postavili u vezi s procedurama američkih sankcija.
Ukoliko, s druge strane, sud prihvati argumentaciju administracije, tužba bi mogla biti odbačena bez detaljnog ulaska u sve navode tužitelja.
Slučaj je zbog toga značajan i šire od samog spora Milorada Dodika i američkih institucija. Odluka bi mogla pokazati koliko su federalni sudovi spremni preispitivati odluke izvršne vlasti kada se one odnose na sankcije, međunarodne odnose i nacionalnu sigurnost.
Do konačne odluke suda, tvrdnje obje strane treba posmatrati odvojeno od konačnog sudskog zaključka. Sama činjenica da je američka administracija zatražila odbacivanje tužbe ne znači da je postupak već okončan, kao što ni podnošenje tužbe ne predstavlja dokaz da su američke institucije zaista postupale nezakonito.
