Milorad Dodik oglasio se povodom 15. septembra, Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, te uputio poruku u kojoj je govorio o odnosima Srbije i Republike Srpske, ali i o Drini kao simbolu koji, prema njegovim riječima, ne predstavlja granicu između Srba.
Dodik je poručio da taj datum nije samo obilježavanje zastave, već i prilika da se, kako je naveo, pokaže ono što povezuje srpski narod s obje strane Drine.
„Drina nikada nije bila granica“
U svojoj poruci Dodik je naglasio da administrativne granice ne mogu, kako tvrdi, predstavljati prepreku između ljudi koje povezuju zajednička vjera, jezik, historija i tradicija.
„Drina nikada nije bila granica jednog naroda, iste vjere, jezika, istorije i pamćenja.“
Dodik je dalje naveo da Srbija i Republika Srpska danas, prema njegovom viđenju, „dišu i žive kao jedno“, a posebne zasluge za takav odnos pripisao je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Dodao je da se administrativne granice moraju poštovati, ali da ne bi trebale postati „zidovi među Srbima“.
„Živjela Srbija! Živjela Republika Srpska!“
Dodik je u poruci posebno istakao srpski identitet i nacionalnu zastavu kao njihove simbole.
„Postoji nešto hiljadu godina starije i snažnije od svih ograda koje su nam postavljali – naša pripadnost jednom i nedjeljivom srpskom identitetu.“
Na kraju je poruku zaključio riječima:
„Živjela Srbija! Živjela Republika Srpska!“
U fokusu ponovo američke sankcije
Dodikove poruke dolaze nakon što su Sjedinjene Američke Države u oktobru 2025. godine ukinule sankcije njemu, Željki Cvijanović i desetinama drugih osoba i kompanija povezanih s njima.
Međutim, pitanje mogućeg povratka sankcija ponovo je otvoreno tokom 2026. godine. Grupa američkih senatora i zastupnika, među kojima je i republikanski senator Chuck Grassley, u martu je zatražila od administracije Donalda Trumpa da uvede sankcije Dodiku i njegovim saradnicima, pozivajući se na njihove procjene da se nastavlja djelovanje koje ugrožava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i Dejtonski sporazum.
Američki zakonodavci su se pritom pozvali na odredbe Zakona o odobrenju sredstava za nacionalnu odbranu (NDAA), odnosno na dio zakona koji predviđa sankcije za djelovanja koja, prema njihovom tumačenju, ugrožavaju mir, stabilnost i teritorijalni integritet na Zapadnom Balkanu.
Dodik tužio američke institucije
Paralelno s tim, Dodik i grupa drugih tužilaca pokrenuli su postupak pred saveznim sudom na Floridi protiv američkog Ministarstva finansija, OFAC-a, ministra finansija Scotta Bessenta i predsjednika SAD-a. Predmet je otvoren u aprilu 2026. godine.
Prema dostupnim podacima iz sudskog postupka, tužioci traže da se njihova imena uklone iz baza podataka koje ih i dalje vode kao ranije sankcionisane osobe, a traži se i nominalna naknada od po jednog dolara za svakog tužioca.
Kako je navedeno u novijim informacijama o predmetu, postupak je i dalje u toku, a američke institucije dobile su rokove za odgovor na tužbu.
Tako se Dodikove najnovije poruke o Srbiji, Republici Srpskoj i Drini pojavljuju u trenutku kada se ponovo intenziviraju rasprave u Washingtonu o njegovoj politici i mogućim novim mjerama prema njemu.
Napomena: tvrdnje o tome da njegove izjave „direktno provociraju“ Washington ili da su već prekršene konkretne obaveze nisu isto što i zvanična odluka američke administracije. Ono što je potvrđeno jeste da su američki zakonodavci 2026. javno tražili nove sankcije, dok konačnu odluku donosi američka administracija.