Pred Opće izbore u Bosni i Hercegovini, koji će biti održani 4. oktobra 2026. godine, ponovo se otvorila rasprava o tome koliko birači mogu biti sigurni da će osoba koju zaokruže na listi zaista i preuzeti osvojeni mandat. Centralna izborna komisija BiH već je objavila ovjerene kandidatske liste za ovogodišnje izbore.
Na listama se nalaze i aktuelni načelnici i gradonačelnici, odnosno ljudi koje su građani na lokalnim izborima birali da vode svoje općine i gradove, a koji sada traže podršku i za više nivoe vlasti.
Poznata imena ponovo na izbornim listama
Jedan od najzvučnijih primjera je Semir Efendić, aktuelni načelnik Općine Novi Grad Sarajevo, koji je kandidat Stranke za BiH za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Na listama za Skupštinu Kantona Sarajevo nalaze se i druga poznata imena.
Nermin Muzur, načelnik Općine Ilidža, nalazi se na prvom mjestu liste Naroda i pravde za Skupštinu KS, dok je Benjamina Karić, načelnica Novog Sarajeva, na drugom mjestu liste SDP-a. Gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić nalazi se na 12. mjestu NiP-ove liste, dok je načelnik Ilijaša Amar Dovadžija na 40. mjestu iste liste. Ovi podaci navedeni su i u objavljenim pregledima kandidatskih lista.
Ono što je izazvalo posebnu pažnju jeste pitanje šta se dešava ako kandidat osvoji mandat, ali ga nakon izbora ne preuzme.
Šta se dešava ako kandidat odbije mandat?
Upravo tu nastaje prostor za raspravu o povjerenju birača.
Izborni zakon BiH predviđa proceduru prema kojoj se, ukoliko izabrani kandidat odbije mandat, njegovo ime uklanja sa liste, a mandat se dodjeljuje u skladu s pravilima izbornog zakona. Kandidat koji odbija mandat mora o tome Centralnoj izbornoj komisiji dostaviti pisanu izjavu.
Dakle, nije riječ o tome da se glas birača „briše“, ali jeste riječ o situaciji u kojoj osoba čije je ime birač zaokružio na kraju ne mora biti osoba koja će obavljati osvojenu funkciju.
Upravo zbog toga stručnjaci i politički komentatori postavljaju pitanje koliko birači unaprijed mogu znati kakva je stvarna namjera kandidata.
„Mnogo ozbiljnije od formalne prevare“
Politolog Tarik Kapetanović smatra da se ovo pitanje ne bi trebalo posmatrati samo kroz prizmu toga da li je nešto formalno dozvoljeno zakonom.
Prema njegovom mišljenju, problem nastaje kada se kandidatovo ime i politički autoritet koriste za privlačenje glasova, dok postoji unaprijed formirana namjera da se mandat eventualno ne preuzme.
„Ako se neko svjesno kandiduje na listi, računajući unaprijed da mandat neće preuzeti, onda građaninu zapravo nudite čovjeka kao proizvod, a nakon izbora mu isporučite nekog drugog.“
Kapetanović smatra da takva praksa možda može biti formalno pokrivena izbornim pravilima, ali da otvara ozbiljno pitanje političke odgovornosti.
Birač ne glasa samo za redni broj
Prema njegovim riječima, birači ne glasaju samo za broj na listi, već za ime, lice, autoritet i osobu od koje očekuju političku odgovornost.
„Ako glasovi za jedno ime nakon izbora postanu ulaznica za mandat nekome drugom, onda smo dobili prilično bosansku verziju demokratske trgovine.“
Ova ocjena predstavlja stav politologa, a ne utvrđenu činjenicu da kandidati navedeni u tekstu unaprijed planiraju odbiti mandate.
Pitanje koje će mnogi birači postaviti
Posebna pažnja zato će biti usmjerena na kandidate koji istovremeno obavljaju lokalne funkcije i nalaze se na listama za više nivoe vlasti.
Sama činjenica da je neko aktuelni načelnik ili gradonačelnik i da se kandiduje na višem nivou nije dokaz bilo kakve nepravilnosti. Međutim, birač s punim pravom može postaviti pitanje: šta će se dogoditi ukoliko osoba koju zaokruži nakon izbora ne preuzme mandat?
Pred Opće izbore 2026. godine upravo bi to moglo postati jedna od tema o kojoj će se mnogo više govoriti kako se približava 4. oktobar