Nakon izbora u Bosni i Hercegovini ponovo se otvorila rasprava o mogućnosti formiranja državne vlasti bez SNSD-a. Lider Naroda i pravde Elmedin Konaković poručio je da postoji opcija da Milorad Dodik ne bude dio vlasti na državnom nivou, dok portal Istraga.ba u svojoj analizi tvrdi da su raniji politički potezi Konakovića i Trojke doprinijeli današnjem odnosu snaga.
Konaković je nakon izbora izjavio da očekuje da političke snage koje imaju mogućnost formiranja vlasti razmotre opciju bez Dodika. Sličnu poruku poslao je i njegov stranački kolega Denis Zvizdić, koji je naveo da bi stranke koje budu dio vlasti mogle razmotriti saradnju s opozicijom iz Republike Srpske umjesto sa SNSD-om.
Zvizdić je takvu mogućnost opisao kao test političke vjerodostojnosti, ali je naglasio da ne želi unaprijed prejudicirati ishod pregovora.
Šta se govorilo prije četiri godine?
Istraga.ba podsjeća na izjave predstavnika Trojke iz perioda formiranja vlasti nakon izbora 2022. godine. Tada je Konaković govorio da su HDZ i SNSD nezaobilazni partneri zbog odnosa snaga u državnim institucijama.
Objašnjavao je da je matematički moguće formirati vlast bez ovih stranaka, ali je dovodio u pitanje njenu funkcionalnost, posebno zbog odnosa snaga u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Prema analizi Istrage.ba, tadašnje okolnosti omogućavale su drugačiju političku kombinaciju, s obzirom na sastav Predsjedništva BiH i većine u Predstavničkom domu. Portal navodi da je Trojka mogla pokušati formirati vlast bez SNSD-a uz podršku opozicionih stranaka iz Republike Srpske.
Međutim, predstavnici Trojke tada su upozoravali da bi vlast bez većine u Domu naroda imala ozbiljne poteškoće u usvajanju zakona i provođenju reformi.
Poruke o Željku Komšiću ponovo u centru pažnje
Poseban dio analize odnosi se na Konakovićeve ranije stavove o izboru Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Prema pisanju Istrage.ba, Konaković je tokom rasprava o izbornoj reformi više puta govorio da nije fer da Komšić bude biran na tu poziciju. Portal smatra da je takav politički narativ utjecao na dio biračkog tijela i doprinio promjeni odnosa snaga, uključujući rezultat kandidatkinje HDZ-a BiH Darijane Filipović.
To je politička ocjena autora analize, dok se stvarni utjecaj pojedinačnih izjava na izborno ponašanje birača ne može utvrditi samo na osnovu navedenih izjava.
Ko danas ima ključnu ulogu u formiranju vlasti?
Istraga.ba u svojoj analizi zaključuje da su HDZ BiH i SNSD zadržali važnu poziciju u pregovorima o državnoj vlasti te kritiku usmjerava prema ranijim potezima Konakovića i Trojke.
Konaković sada zagovara mogućnost formiranja vlasti bez SNSD-a, dok se politički odnosi razlikuju od onih iz 2022. godine, naročito kada je riječ o sastavu Predsjedništva BiH.
Hoće li se nova parlamentarna većina zaista formirati bez SNSD-a zavisit će od rezultata pregovora, raspoloživih većina u institucijama i dogovora političkih stranaka.