Dok su pojedini funkcioneri u Bosni i Hercegovini kažnjeni zbog utvrđenog sukoba interesa, slučaj Milorada Dodika završen je bez pokretanja postupka pred aktuelnom Komisijom za odlučivanje o sukobu interesa. Podaci koje je dostavio Transparency International BiH (TI BiH) ukazuju na probleme u radu institucija, kašnjenja i poteškoće u primjeni zakona.
Prema podacima TI BiH, ova organizacija je u posljednjih pet godina podnijela oko 11 prijava Komisiji, a one su se odnosile na izabrane i imenovane zvaničnike i njihove savjetnike. U nekim predmetima izrečene su novčane kazne, dok u drugim sankcije nisu primijenjene jer prijavljene osobe u trenutku odlučivanja više nisu obavljale funkcije na koje su se prijave odnosile.
Vidović kažnjen sa 5.000 KM
Generalni sekretar Vijeća ministara BiH Robert Vidović kažnjen je sa 5.000 KM nakon što je Komisija utvrdila da je istovremeno obavljao nespojive funkcije. Bio je generalni sekretar Vijeća ministara i član Upravnog odbora Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).
Vidović je nakon odluke naveo da mu je mandat u FIPA-i istekao u martu 2025. godine.
Nikšić bio u sukobu interesa, ali nije kažnjen
TI BiH ranije je podnio prijavu protiv Nermina Nikšića zbog poslovnog odnosa kompanije CTK Carbide tools iz Konjica, u vlasništvu njegovog bliskog srodnika, s kompanijom „Igman“ d.d. Konjic, koja je većinski u vlasništvu Federacije BiH.
Prema navodima organizacije, vrijednost poslova premašivala je zakonom propisani prag od 5.000 KM godišnje. Komisija je utvrdila da je Nikšić bio u sukobu interesa, ali mu nije izrekla sankciju jer u vrijeme donošenja odluke više nije bio zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Sankcionisani Hurtić i Milinović
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić prijavljen je zbog poslovanja privatne firme „NAM“ d.o.o. Tuzla s institucijama koje se finansiraju iz javnog budžeta. Komisija je utvrdila sukob interesa i izrekla mu sankciju kroz umanjenje dijela plate.
Sankcionisan je i direktor Regulatorne agencije za komunikacije BiH Draško Milinović. Prema prijavi TI BiH, istovremeno je obavljao funkciju direktora RAK-a i predsjednika Teniskog saveza Republike Srpske, koji je dobijao sredstva iz javnih budžeta. Komisija mu je izrekla umanjenje plate od 10 posto tokom šest mjeseci.
Zašto Dodikov slučaj nije dobio sankciju?
Posebnu pažnju privukla je prijava protiv Milorada Dodika, koja se odnosila na poslovanje firmi povezanih s njegovom porodicom s institucijama i korištenje budžetskih podsticaja dok je obavljao funkciju člana Predsjedništva BiH.
Iz TI BiH naveli su da ranija Komisija, čiji su članovi bili zastupnici Parlamentarne skupštine BiH, zbog političkih blokada nije pokrenula postupak. Nakon usvajanja novog zakona formirana je nova Komisija, ali je, prema navodima organizacije, prošlo više od godinu dana prije nego što se počelo odlučivati o starim predmetima.
U vezi s Dodikom, Komisija je odlučila da se postupak ne provodi. Prema objašnjenju koje je prenio TI BiH, zaključeno je da Dodik više nije nosilac javne funkcije na državnom nivou, dok prethodna Komisija nije pokrenula postupak tokom svog mandata.
Takav ishod razlikuje se od slučajeva u kojima su sankcije izrečene, ali sam po sebi ne znači da je Komisija utvrdila da ranije prijavljene okolnosti nisu postojale. Ključni razlog naveden za neprovođenje postupka odnosi se na status javne funkcije i činjenicu da ranija Komisija nije pokrenula predmet na vrijeme.
Kazne za druge funkcionere
Komisija je sankcionisala i više drugih funkcionera. Marija Ćosić kažnjena je sa 5.000 KM zbog istovremenog obavljanja funkcije savjetnice Marinka Čavare u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i vijećničke funkcije u Općinskom vijeću Busovača.
Novčanu kaznu od 5.000 KM dobio je i Nikola Čiča, direktor Agencije za antidoping kontrolu BiH, zbog istovremenog obavljanja funkcije predsjednika Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“, koje se finansiralo iz javnih sredstava.
Sankcionisan je i Igor Vuković, koji je istovremeno bio savjetnik u Ministarstvu civilnih poslova BiH i odbornik u Skupštini opštine Vlasenica. Kažnjen je sa 5.000 KM, a Komisija ga je pozvala da podnese ostavku.
Još nekoliko postupaka čeka konačan epilog
TI BiH podnio je prijave i protiv Faruka Kapidžića i Zorana Mikulića zbog sumnje na nespojivost funkcija. Obojica su bili članovi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uz obavljanje drugih javnih funkcija. Komisija je pokrenula postupke, ali konačne odluke još nisu donesene.
Postupak je pokrenut i protiv Marka Kubatlije zbog sumnje na kršenje Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH. I taj predmet čeka konačnu odluku.
Podaci koje je objavio TI BiH ponovo su otvorili pitanje efikasnosti sistema za sprečavanje sukoba interesa u BiH, posebno kada kašnjenja u radu institucija mogu utjecati na to hoće li sankcije uopće biti izrečene.