Penzioni sistem u Bosni i Hercegovini suočava se s ozbiljnim finansijskim izazovima, a podaci o broju zaposlenih i penzionera pokazuju koliko je važno osigurati dugoročnu održivost isplata. Ekonomski stručnjaci upozoravaju da će za stabilnost sistema biti potrebni veća zaposlenost, jačanje privrede i odgovarajuće reforme.
Broj zaposlenih i penzionera otvara ozbiljna pitanja
Prema dostavljenim podacima, u Bosni i Hercegovini evidentirane su 852.603 zaposlene osobe i 767.156 penzionera. To znači da na jednog penzionera dolazi približno 1,11 zaposlenih, što predstavlja veliki izazov za sistem koji se u značajnoj mjeri finansira doprinosima radnika.
Situacija je posebno izražena u Republici Srpskoj, gdje je evidentirano 290.479 osiguranih radnika, dok penziju prima 296.751 osoba. U ove podatke uključene su i druge kategorije osiguranika, poput poljoprivrednika, samozaposlenih i dobrovoljnih osiguranika.
U Federaciji BiH evidentirano je 547.364 zaposlenih i 473.402 penzionera, odnosno približno 1,15 zaposlenih na jednog penzionera.
Budžet izdvaja dodatne milijarde
Finansiranje penzija predstavlja dodatni izazov zbog razlike između prihoda od doprinosa i ukupnih potreba za isplatu.
Od januara 2020. godine doprinosi za penzijsko osiguranje u Federaciji BiH uplaćuju se direktno u budžet, umjesto na poseban račun Federalnog zavoda PIO.
Prema dostavljenim podacima, za ovogodišnju isplatu penzija potrebno je približno 4,42 milijarde KM, dok se od doprinosa planira prikupiti 3,27 milijardi KM. Razlika od oko 1,15 milijardi KM trebala bi biti osigurana iz budžeta.
Zbog toga se postavlja pitanje hoće li planirani prihodi biti ostvareni i kako će se finansirati buduće obaveze ukoliko naplata doprinosa bude slabija od očekivane.
Stručnjaci traže veće zapošljavanje i reforme
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Aziz Šunje upozorava da ovakav način finansiranja može predstavljati rizik za dugoročnu održivost sistema. Prema njegovoj ocjeni, izdvajanje velikih budžetskih sredstava za penzije ograničava prostor za druge javne potrebe.
Kao jedno od ključnih rješenja navodi povećanje zaposlenosti i stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta. Upozorava i da gašenje ili slabljenje velikih privrednih subjekata, poput Koksare i Željezare, može dodatno smanjiti broj radnih mjesta i prihode od doprinosa.
Profesor Nikola Papac s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru također smatra da je potreban sistemski odgovor na nedostatak radne snage.
Među mogućim mjerama navodi fleksibilnije oporezivanje dohotka, suzbijanje rada na crno, razvoj različitih oblika zapošljavanja i samozapošljavanja te reformu penzionog sistema u skladu s iskustvima država regije i Evropske unije.
Kao važan prioritet ističe i stvaranje uslova za povratak dijaspore.
Odluka Ustavnog suda mogla bi utjecati na troškove
Dodatnu neizvjesnost predstavlja postupak pred Ustavnim sudom Federacije BiH u vezi s izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, usvojenim u januaru 2026. godine.
Zahtjev za preispitivanje ustavnosti podnijela je trećina zastupnika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Jedno od spornih pitanja odnosi se na različite iznose penzija za osobe s manje od 20 godina penzijskog staža.
Prema članu 81. zakona, osobe koje su pravo na penziju pod tim uslovima ostvarile od 1. januara 2026. godine primaju 451 KM, dok osobe koje su se penzionisale ranije, uz iste uslove, primaju 692 KM.
Ako Ustavni sud donese odluku koja bi zahtijevala izmjene načina obračuna ili povećanje određenih isplata, finansijske obaveze sistema mogle bi dodatno porasti. Konačan učinak zavisit će od sadržaja odluke i mjera koje bi nadležne institucije eventualno morale poduzeti.
Dugoročna stabilnost penzionog sistema tako će zavisiti od više faktora, uključujući broj zaposlenih, visinu prihoda od doprinosa, stanje privrede i provođenje reformi. Dok se čeka odluka Ustavnog suda, ostaje otvoreno pitanje kako osigurati redovne isplate i istovremeno održati finansijsku stabilnost sistema.