Dok se u Narodnoj skupštini Rs sve pripremalo za napad na ustavni poredak BiH i usvajanje zakona kojim se ruše Tužilaštvo BiH, Sud BiH, VSTV i SIPA, koje je noć prije utvrdila Vlada Rs na sjednici, u Banja Luci se održavao jedan drugi susret na nivou dva entiteta i države.
Sastanak su održali federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić (SDP), ministar energetike i rudarstva Rs Petar Đokić i direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zoran Tegeltija. O tom sastanku mediji su obaviješteni zvanično 28. februara. Lakić je u Banja Luci prisustvovao Međunarodnoj konferenciji Balkan Solar Summit koja je počela 27. februara.
No, tog 27. februara, prvostepeno osuđeni predsjednik Rs Milorad Dodik pred Sudom BiH dan prije, službeno je pozvao predsjednicu i potpredsjednike FBiH, kao i premijera Federacije BiH Nermina Nikšića i dopremijere na razgovor o provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma sa rukovodstvom entiteta Republika Srpska.
Istog dana Nikšić je i službeno odgovorio na taj poziv, a u pismu koje je poslao u Banja Luku između ostalog navodi kako nije spreman učestvovati ni u kakvim pregovorima niti dogovarati bilo koji oblik dalje političke saradnje sa institucijama Republike srpske, sve dok ne budu obustavljeni i poništeni svi oblici neustavnog, antidejtonskog i antidržavnog djelovanja.
“To podrazumijeva opoziv i poništenje svih neustavnih akata koje je predložila Vlada, a usvojila ili će tek usvojiti Narodna skupština Republike srpske ili drugi organi i tijela ovog entiteta kojim se osporavaju nadležnosti i autoritet državnih organa i institucija, kao i institucija definisanih Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini”, naveo je Nikšić.
Da li je u tom trenutku znao ili nije znao da Lakić boravi u Banja Luci i održava sastanke sa onima koji podržavaju rušenje Bosne i Hercegovine, pitanje je za Nikšića i Lakića. A da taj sastanak nije bio samo protokolarni, već se dogovarao zajednički nastup dva entitetska ministarstva pokazuje i saopćenje koje je stiglo iz Lakićevog kabineta.
“Također je razmatran i projekat kupac-proizvođač (prosumer), pri čemu je zaključeno da
bi bilo korisno da dva entiteta pokrenu zajedničku inicijativu prema Svjetskoj banci radi
osiguranja kreditnih sredstava za realizaciju ovog važnog projekta, koji bi provodile nadležne elektroprivrede. Do sada je realizacija projekta bila otežana zbog neusklađenosti regulative u oblasti obnovljivih izvora energije i regulative o porezu na
dodatu vrijednost. Ovaj problem bi trebao biti riješen usvajanjem Pravilnika o izmjenama
i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost, koji je
pripremila Uprava za indirektno oporezivanje. Razgovaralo se i o hitnoj potrebi za uvođenjem ETS-a (sistema trgovanja emisijama) na nivou Bosne i Hercegovine, kako bi se stvorili preduvjeti za eventualno izbjegavanje primjene CBAM-a na robu i proizvode iz Bosne i Hercegovine”, navodi se između ostalog.
S obzirom na novonastalu situaciju, očito će i ovi dogovori morati sačekati bez obzira koliko će to biti na štetu bh. ekonomije.
Nikšić je također u pismu Dodiku naveo da svaki vid rasprave o pitanjima iz nadležnosti države Bosne i Hercegovine može se voditi bilo putem institucija Bosne i Hercegovine ili, u slučaju razmatranja političkih pitanja funkcioniranja parlamentarnih većina i političkih prioriteta države, u formatu koji pretpostavlja učešće predsjednika ili predstavnika parlamentarnih stranaka na razini države BiH.
“Siguran sam da Vam je poznato kako Ustav Bosne i Hercegovine utvrđuje obavezu entiteta da pruže svaki oblik „potrebne pomoći vladi Bosne i Hercegovine kako bi joj se omogućilo izvršavanje internacionalnih obveza Bosne i Hercegovine.”
Nemam iluziju da će ovaj dopis uticati da promijenite svoje ponašanje kako bi mogli graditi društvo u kojem naši građani imaju priliku i pravo da žive bolje, da žive sigurno, u miru u svojoj zemlji. Sve dok vlasti entiteta Republike srpske nastave kršiti Ustav i zakone BiH, kao i odredbu da entiteti mogu sklapati sporazume sa internacionalnim organizacijama i drugim državama isključivo uz saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, prostora za pregovore o bilo kojoj vrsti političkih pitanja nema”, istakao je Nikšić u svom pismu.