Čović u Mostaru: „Herceg Bosna je očuvala hrvatski narod, danas moramo razmišljati o budućnosti“
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je u Mostaru da je Hrvatska Republika Herceg Bosna, prema njegovoj ocjeni, imala važnu ulogu u očuvanju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Čović je to rekao u petak navečer tokom obilježavanja 33. godišnjice osnivanja Hrvatske Republike Herceg Bosne, govoreći o političkom i institucionalnom organiziranju Hrvata u Bosni i Hercegovini tokom ratnih godina.
„Ova obljetnica je veliki dan za sve Hrvate u BiH, ali i za sve Hrvate u cjelini“, rekao je Čović.
Govoreći o institucijama koje su djelovale u okviru tadašnje Hrvatske Republike Herceg Bosne, Čović je kazao da su one, prema njegovom mišljenju, predstavljale važan dio političkog naslijeđa koje je kasnije ugrađeno u strukturu Bosne i Hercegovine uspostavljenu Dejtonskim mirovnim sporazumom.
„Sve institucije izvršne, zakonodavne, sudske vlasti, sve institucije Hrvatske Republike Herceg Bosne su najvrjednije što smo mi unijeli kao sastavnicu u daytonsku BiH, a to vrijedi i danas. Herceg Bosna je očuvala hrvatski narod, a gdje nije bilo organiziranog djelovanja institucija HR HB, hrvatski narod je ostao manjina“, kazao je Čović.
Njegove izjave dolaze u vrijeme kada se u političkom prostoru Bosne i Hercegovine ponovo vode rasprave o ulozi Hrvatske Republike Herceg Bosne, njenom naslijeđu i različitim pogledima na političko uređenje zemlje tokom rata.
Poruka mlađim generacijama
Čović je tokom obraćanja posebno govorio o potrebi da mlađe generacije poznaju političke odluke koje su, prema njegovim riječima, oblikovale položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Podsjetio je na osnivanje Hrvatske zajednice Herceg Bosne, a potom i Hrvatske Republike Herceg Bosne, naglašavajući da današnje generacije trebaju razumjeti okolnosti u kojima su takve odluke donesene.
„Mlađe generacije moraju znati kako su mudre i snažne odluke, u službi svog naroda, donijete i prije 35 godina osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne i prije 33 godine osnivanjem Hrvatske Republike Herceg Bosne“, rekao je predsjednik HNS-a BiH.
Ipak, historija Herceg Bosne ostaje jedna od tema oko kojih u Bosni i Hercegovini postoje duboko različita politička i društvena tumačenja. Dok predstavnici hrvatskih političkih stranaka u BiH njeno naslijeđe uglavnom predstavljaju kroz perspektivu političke organizacije i zaštite hrvatskog stanovništva, drugi je posmatraju u kontekstu ratnih sukoba, podjela i projekata teritorijalnog preuređenja Bosne i Hercegovine.
Zbog toga se godišnjice povezane s Herceg Bosnom često obilježavaju uz snažne političke poruke, ali i uz različite reakcije drugih političkih aktera u zemlji.
Čović: Fokus mora biti na budućnosti
Govoreći o sadašnjem vremenu, Čović je poručio da hrvatska politika u Bosni i Hercegovini danas treba biti usmjerena prvenstveno prema budućnosti.
„Danas razmišljamo isključivo o budućnosti, a jednako odlučno, snažno i odgovorno donosimo odluke u službi našeg naroda i naše domovine Bosne i Hercegovine“, kazao je.
Kao jedan od primjera naveo je potrebu da se gradovi u Bosni i Hercegovini razvijaju kao mjesta u kojima će ljudi željeti živjeti.
Čović je posebno spomenuo Mostar i Sarajevo, ali i druge gradove i područja širom zemlje, od Posavine do Hercegovine.
„Napraviti najbolji Mostar za mjesto života, najbolje Sarajevo, jednako tako svaki drugi grad od Posavine do Hercegovine bio bi naš prilog i zahvala onima koji su organizirali Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu“, poručio je.
Dodao je da bi takav razvoj, prema njegovom mišljenju, predstavljao najbolji način da se oda počast ljudima koji su tokom rata izgubili živote.
„Tada ćemo biti ponosni na žrtve koje su dane u Domovinskom ratu, žrtve koje su dane kako bi mi danas bili svoji na svome“, rekao je Čović.
Herceg Bosna i današnja politička scena
Pitanje političkog naslijeđa Hrvatske Republike Herceg Bosne i danas ima značajno mjesto u javnim raspravama u BiH, posebno kada je riječ o položaju hrvatskog naroda, izmjenama izbornog zakonodavstva i odnosima između tri konstitutivna naroda.
Čović već godinama insistira na političkoj ravnopravnosti Hrvata u BiH i promjenama izbornog sistema koje bi, prema njegovom stavu, trebale omogućiti legitimno političko predstavljanje.
Istovremeno, dio bošnjačkih i drugih političkih stranaka različito gleda na naslijeđe Herceg Bosne i njeno mjesto u savremenoj političkoj historiji Bosne i Hercegovine.
Upravo zbog toga izjave poput Čovićeve imaju političku težinu i izvan samog obilježavanja godišnjice. One otvaraju šire pitanje o tome kako različite političke zajednice u BiH tumače ratnu prošlost i na koji način to naslijeđe utiče na današnje političke odnose.
Bez obzira na različita tumačenja prošlosti, Čović je u svom obraćanju naglasak pokušao staviti na budućnost, razvoj gradova i položaj Hrvata u savremenoj Bosni i Hercegovini, poručujući da političke odluke danas trebaju biti usmjerene prema stvaranju boljih uslova za život građana.