Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovo je govorio o budućnosti odnosa Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, navodeći da politika koju zastupa RS ostaje usmjerena na očuvanje nadležnosti i uređenja koje, prema njegovom tumačenju, proizlazi iz Dejtonskog sporazuma.
U intervjuu za beogradsku Politiku, Dodik je rekao da RS, kako navodi, nema interes za BiH izvan okvira koji je uspostavljen Dejtonom. Pritom je iznio i stav da se takva politika možda neće dopasti Bošnjacima.
Dodik je govorio i o mogućnosti zajedničkog nastupa vlasti i opozicije iz RS na nivou institucija BiH. Kao dio te politike spomenuo je ukidanje Suda i Tužilaštva BiH, odnosno njihovo svođenje na pitanja za koja smatra da pripadaju nivou BiH.
Njegove tvrdnje o tim institucijama predstavljaju njegov politički stav. Dodik ih već duže vrijeme osporava, dok su Sud i Tužilaštvo BiH uspostavljeni kao državne institucije i funkcionišu u okviru postojećeg pravnog sistema BiH.
Govoreći o odnosima sa inostranstvom, Dodik je istakao značaj saradnje sa Srbijom, Rusijom i, kako je rekao, novom administracijom SAD-a. Istovremeno je naveo da bi eventualna administracija slična onoj Joea Bidena dovela do prekida saradnje, što je iznio kao vlastitu političku procjenu.
Posebno je govorio o kontaktima sa evropskim političkim strankama, uključujući njemački AfD. Dodik je rekao da je za rukovodstvo RS važno što, prema njegovom tumačenju, predstavnici te stranke nisu protiv Srba i smatraju da su Srbi bili izloženi nepravdi.
Dodik se osvrnuo i na Veliku Britaniju i Irsku. Rekao je da želi raspad Velike Britanije i povukao paralelu sa pitanjem irskog ujedinjenja, uz spominjanje koncepta „jedan narod – jedna država“.
U nastavku intervjua govorio je o svom nedavnom susretu sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom te najavio odlazak u Rusiju krajem mjeseca. Istovremeno je naveo da bi srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović tada trebala boraviti u SAD-u.
Dodik je ponovio i svoje stavove o bivšem visokom predstavniku Christianu Schmidtu. Tvrdio je da je Schmidt djelovao s ciljem oduzimanja imovine Republici Srpskoj i ponovo osporio legitimitet njegovog djelovanja.
Na kraju je poručio da je, prema njegovom viđenju, za RS važan kontinuitet političkih kontakata sa različitim međunarodnim akterima, dok odnose sa BiH vidi prvenstveno kroz okvir Dejtonskog sporazuma.
