Rezultati Općih izbora u Bosni i Hercegovini ponovo su otvorili pitanje načina raspodjele zastupničkih mandata i odnosa između broja osvojenih glasova i konačnog ulaska kandidata u skupštine. Posebnu pažnju privlače situacije u kojima poznati političari osvoje veliki broj preferencijalnih glasova, ali odluče zadržati postojeće funkcije, dok njihova mjesta pripadaju drugim kandidatima s istih lista.
Takav primjer zabilježen je u Kantonu Sarajevo, gdje su načelnik Ilidže Nermin Muzur i načelnica Novog Sarajeva Benjamina Karić osvojili značajnu podršku birača, ali su najavili da neće prihvatiti zastupničke mandate.
Karić je osvojila 4.206 preferencijalnih glasova na listi SDP-a za Skupštinu Kantona Sarajevo. Za Klix.ba je navela da želi ostati na poziciji načelnice kako bi završila projekte koje je započela.
Muzur je, kao nosilac liste Naroda i pravde, osvojio 11.177 glasova. Također je poručio da neće preuzeti zastupnički mandat, iako bi, kako je naveo, prihvatio neku od izvršnih funkcija ukoliko se za to ukaže prilika.
Prema preliminarnim rezultatima navedenim u tekstu, umjesto Karić u Skupštinu KS mogao bi ući Redžo Lemezan, koji ima 1.291 preferencijalni glas, dok bi Muzurovo mjesto mogao preuzeti Omer Osmanović sa 1.591 glasom. Konačan raspored zavisi od zvaničnih izbornih rezultata i potvrde mandata.
Ovakve situacije pokreću raspravu o tome koliko izborni sistem omogućava biračima da direktno utiču na izbor pojedinačnih zastupnika. Iako je odustajanje od mandata zakonski moguće, dio javnosti smatra da kandidovanje prepoznatljivih političara koji potom ne preuzmu funkciju može stvoriti pogrešna očekivanja kod birača.
Razlike u broju glasova vidljive su i u drugim kantonima. Prema podacima iz teksta, Svetlana Kamenjaš, kandidatkinja HDZ-a, osvojila je mandat u Skupštini Posavskog kantona sa 83 glasa, dok Vildan Hajić iz SDA, uprkos 4.538 preferencijalnih glasova u Srednjobosanskom kantonu, nije osigurao mandat.
Jedan od faktora koji utiče na ovakav ishod jeste izborni prag za preferencijalne glasove unutar stranačke liste. Pravila raspodjele mandata i pozicija kandidata na listama mogu uticati na to ko će dobiti mandat, čak i kada drugi kandidat ima više pojedinačnih glasova.
Zbog toga izborni rezultat nije uvijek jednostavno porediti samo prema broju preferencijalnih glasova. Konačni ishod zavisi i od ukupnog rezultata stranke, izbornih pravila i raspodjele mandata u konkretnoj izbornoj jedinici.