Profesor Adnan Mašić s Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu ocijenio je da su nedavni Opći izbori u Bosni i Hercegovini provedeni uz uspješnu primjenu novih izbornih tehnologija, ali da su istovremeno obilježeni značajnim padom izlaznosti i broja važećih glasačkih listića u Federaciji BiH.
Govoreći na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99“ u Sarajevu, Mašić je istakao da preliminarni rezultati već ukazuju na određene političke odnose, ali da je za konačne zaključke potrebno sačekati završetak brojanja glasova poštom i glasanja u odsustvu.
Prema njegovim riječima, broj važećih glasova u Federaciji BiH smanjen je za oko 20 posto u odnosu na Opće izbore 2022. godine. Smatra da će biti potrebno detaljnije analizirati razloge zbog kojih je došlo do tako značajnog pada.
SDA, SNSD i HDZ među strankama koje su ostvarile najbolje rezultate
Mašić je ocijenio da preliminarni rezultati izdvajaju SDA, SNSD i HDZ BiH kao glavne izborne pobjednike. Naveo je da SDA ima najveći broj glasova i zastupnika na više nivoa vlasti, iako je njen rezultat zasjenjen neuspjehom kandidata stranke u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Istovremeno je iznio kritičku ocjenu rezultata stranaka koje se zalažu za građanski koncept uređenja države. Kao izuzetak je naveo SDP, ali je i njegov politički profil ocijenio kritički, smatrajući da se stranka uklopila u etnocentrični politički okvir.
Kada je riječ o budućoj vlasti, Mašić smatra da bi SDA i HDZ mogli činiti njenu okosnicu u Federaciji BiH, dok bi SNSD imao ključnu ulogu na nivou Republike Srpske i države. Ipak, konačan raspored snaga zavisit će i od posrednih izbora delegata u domove naroda.
Ko će biti partneri pobjedničkim strankama?
Jedno od glavnih pitanja, prema Mašićevoj procjeni, jeste ko će biti manji koalicijski partneri stranaka koje su ostvarile najbolje rezultate. Posebno je izdvojio mogućnost da SDA bira između saradnje sa SDP-om i dogovora s dosadašnjim opozicionim blokom koji uključuje Stranku za Bosnu i Hercegovinu i Demokratsku frontu.
Za SNSD, prema njegovim riječima, postoji mogućnost nastavka saradnje s dosadašnjim manjim partnerima. Kada je riječ o HDZ-u BiH, Mašić smatra da stranka vjerovatno neće tražiti dodatne partnere iz hrvatskog političkog spektra.
Naglasio je da će za konačnu sliku biti važno sačekati posredne izbore i završetak svih izbornih procedura, nakon čega će biti jasnije kako će izgledati parlamentarne većine.
Upozorenje na kupovinu glasova i političkih mandata
Mašić je upozorio da primjena novih izbornih tehnologija nije mogla ukloniti sve probleme koji se godinama pojavljuju u izbornim procesima. Među njima je naveo kupovinu glasova, političku fragmentaciju, moguće trgovanje podrškom zastupnika u tijesnim parlamentarnim većinama i kandidovanje načelnika koji nemaju namjeru preuzeti mandat na koji su izabrani.
Kao moguća rješenja za dio tih problema predložio je povećanje izbornog praga sa tri na najmanje pet posto, kao i promjenu formule za raspodjelu mandata. Ipak, naglasio je da takve promjene ne bi trebalo poistovjećivati sa sveobuhvatnim izmjenama Izbornog zakona koje bi trebale osigurati ravnopravnost svih građana.
Blokade u kantonima dodatni su izazov
Posebno je upozorio na korištenje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa na kantonalnom nivou. Kao primjer naveo je probleme u Unsko-sanskom kantonu, a ukazao je i na mogućnost sličnih sporova prilikom formiranja vlasti u Kantonu Sarajevo.
Prema njegovom mišljenju, takvi mehanizmi mogu postati sredstvo političkih blokada ako se koriste za ostvarivanje stranačkih interesa. Dodao je da su u prošlosti zabilježeni slučajevi u kojima su sporovi oko imenovanja ministara ili rukovodstva skupština završavali pred Ustavnim sudom Federacije BiH.
Kulenović: Rezultati nisu neočekivani za one koji razumiju procese
Predsjednik „Kruga 99“ Adil Kulenović ocijenio je da preliminarni izborni rezultati nisu nužno iznenađujući za one koji političke procese posmatraju kroz izborni sistem, političke odnose i društvene okolnosti.
Prema njegovim riječima, rezultati mogu biti iznenađenje za površne posmatrače, ali se mogu razumjeti analizom izbornog dizajna i sociopsiholoških faktora.
Naredni period pokazat će kako će stranke pretvoriti izborne rezultate u konkretne koalicijske dogovore. Iako se već izdvajaju glavni politički akteri, pitanje manjih partnera, raspodjele funkcija i mogućih blokada ostaje otvoreno.