Rezolucija o Hrvatima u BiH, koju je prošle sedmice usvojio Hrvatski sabor, u potpunosti nosi duh Dejtonskog mirovnog sporazuma, ocijenio je tokom službene posjete Zagrebu predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović.
Dok Čović i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković naglašavaju da je dokument ključan za stabilnost i evropski put BiH, bošnjački politički lideri oštro reaguju, optužujući Zagreb za miješanje u unutrašnja pitanja susjedne države.
Šta donosi saborska rezolucija i kakva su očekivanja od izbora?
Dokument usvojen na prijedlog Domovinskog pokreta poziva Vladu RH da u devet tačaka nastavi pružati podršku ostvarivanju pune političke ravnopravnosti Hrvata u BiH, prije svega kroz reformu izbornog zakonodavstva.
-
Pitanje legitimnog predstavljanja: Reakcija dolazi uoči općih izbora zakazanih za 4. oktobar. Čović podseća da je Željko Komšić u četiri mandata biran glasovima brojnijih Bošnjaka, ali da se sada nema pravo ponovo kandidovati.
-
Kandidati za Predsjedništvo BiH: HDZ BiH je kao svoju kandidatkinju za hrvatskog člana Predsjedništva istakao Darijanu Filipović, uvjeren u njenu pobjedu. S druge strane, opoziciona hrvatska petorka kandiduje Zdenka Lučića, dok stranka Demokratska fronta nastupa sa Slavenom Kovačevićem.
-
Odnosi s Dodikom: Odgovarajući na pitanja o političkim savezima, Čović je poručio da ne bježi od saradnje s Miloradom Dodikom:
“Onaj koga izaberu predstavnici u Republici Srpskoj – za nas je partner”, potvrdio je lider HDZ-a BiH.
Oštre reakcije iz Sarajeva
Predstavnici bošnjačke politike oštro su osudili usvajanje rezolucije u Zagrebu:
-
Denis Bećirović: Predsjedavajući Predsjedništva BiH poručio je da usvajanje ovakvog dokumenta predstavlja direktno miješanje u unutrašnje poslove BiH, što je u suprotnosti s međunarodnim pravom.
-
Elmedin Konaković: Šef bh. diplomatije ustvrdio je da Hrvati u BiH “imaju i više prava nego što im po zakonima pripada”, te najavio da će to detaljno dokazati na posebnoj konferenciji u Sarajevu zakazanoj za 5. august.
Energetski zaokret: Južna plinska interkonekcija uz podršku SAD-a
Pored političkih tema, u fokusu razgovora Jandrokovića i Čovića bila je i ekonomska saradnja, posebno u svjetlu frapantnog podatka da je robna razmjena dvije zemlje prošle godine premašila četiri milijarde eura.
Ključni strateški projekat ostaje Južna plinska interkonekcija, kojom bi se BiH preko LNG terminala na Krku povezala na plinsku mrežu Hrvatske i oslobodila ovisnosti o ruskom plinu.
-
Uloga SAD-a: Projekat ima snažnu podršku američke administracije, a plinovod u BiH bi trebala graditi privatna kompanija AAFS Infrastructure and Energy, bliska vladi Donalda Trumpa.
-
Spremne investicije: Jandroković je potvrdio da je Hrvatska osigurala sredstva za izgradnju 74 kilometra plinovoda do same granice, dok je Čović potvrdio da slijede operativni postupci i izrazio nadu da predstojeći izbori neće usporiti realizaciju ovog istorijskog projekta.