Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da Bosna i Hercegovina djeluje kao “beznadežan slučaj”, optužujući političke aktere iz Sarajeva za zavisnost od stranog faktora i nesposobnost samostalnog upravljanja državnim procesima.
Cvijanović se osvrnula na ulogu visokog predstavnika, status bonskih ovlaštenja, te neophodne reforme na evropskom putu zemlje.
Kritika bonskih ovlaštenja i uloge visokog predstavnika
Cvijanović je istakla da problem nije visoki predstavnik ukoliko djeluje striktno u okviru Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, već su sporna naknadno kreirana bonska ovlaštenja.
-
Pritisak na OHR: Prema njenim riječima, zahtjevi sarajevskih političara za ostankom bonskih ovlaštenja direktan su dokaz da ne znaju sami voditi procese, dok se “stvari na svjetskoj sceni mijenjaju”.
-
Stav SAD-a i EU: Podsjetila je na stav SAD-a iznesen u Savjetu bezbjednosti UN-a da OHR nije trajno rješenje, istakavši da je stav Evropske unije po ovom pitanju “apsurdno neevropski”.
“Zvaničnici EU kažu da to mora biti čovjek koji će BiH približiti EU, a zaboravljaju da je uloga visokog predstavnika po definiciji i ranijim stavovima Venecijanske komisije nespojiva sa procesom evropskih integracija i demokratskim razvojem”, poručila je Cvijanović.
Kultura dijaloga i pozicija Republike Srpske
Govoreći o načinu upravljanja složenom zajednicom poput BiH, Cvijanović je naglasila da se odluke moraju donositi isključivo dogovorom predstavnika dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
-
Gubitak navika: Ustvrdila je da su sarajevski političari navikli da od stranaca dobijaju rješenja “na tacni”, zbog čega se danas teško snalaze u izmijenjenim geopolitičkim okolnostima gdje više nema nekritičkog favorizovanja jedne strane.
-
Novi sagovornici u svijetu: Istakla je da Republika Srpska danas ima znatno više sagovornika na međunarodnoj sceni nego ranije i da može pružiti snažniji otpor pritiscima:
“Niko od nas ne traži favorizovanje, već izbalansiran pristup koji konačno dobijamo. Ko nas uvažava, mi ga uvažavamo dvostruko više.”
Pravosuđe kao najozbiljniji reformski izazov
Ocenjujući reformske procese u BiH, Cvijanović je naglasila da će najobimniji i najhitniji zahvat morati biti sproveden u pravosudnom sistemu, s posebnim akcentom na Ustavni sud BiH.
Oštro je kritikovala pojedine sudije Ustavnog suda koji tvrde da neizabrani stranac ima pravo nametati zakone, nazvavši takve stavove “sunovratom ustava i ustavnosti” u zemlji čija je osnovna uloga zaštita najvišeg pravnog akta.