data-nosnippet>
Predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a, Milorad Dodik, iznio je oštre poruke nakon sastanka rukovodstava SNSD-a i HDZ-a BiH, ističući zajednički stav o potpunom nepriznavanju i odbacivanju odluka visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Njegove izjave dolaze kao direktna reakcija na nedavno imenovanje i upozorenja vršioca dužnosti visokog predstavnika, američkog diplomate Louisa Crishocka.
1. Odbacivanje Bonskih ovlaštenja i OHR-a
Dodik je poručio da je na sastanku s HDZ-om BiH jasno usaglašeno da sve odluke OHR-a moraju biti odbačene i proglašene ništavnim.
-
Kritika Bonskih ovlasti: Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina ne može funkcionisati s Bonskim ovlaštenjima jer ona nisu dio izvornog Dejtonskog mirovnog sporazuma.
-
Ustavni okviri: Naglasio je da visoki predstavnici nemaju pravo nametati zakone, smjenjivati legalno izabrane zvaničnike niti upravljati zemljom mimo Ustava BiH.
Kontekst krize: Ove poruke stižu nakon što je vršilac dužnosti visokog predstavnika, Louis Crishock, potvrdio da u potpunosti posjeduje sve mehanizme OHR-a, uključujući i Bonske ovlasti, te naglasio spremnost da ih upotrijebi ukoliko domaći političari nastave s blokadama institucija i podrivanjem Dejtona.
2. Podrška odlukama Hrvatskog sabora i uloga susjeda
Lider SNSD-a je otvoreno podržao nedavne odluke i istupe Hrvatskog sabora, definišući ulogu Hrvatske i Srbije kroz prizmu potpisnica mirovnog sporazuma:
-
Dejtonska obaveza, a ne miješanje: Dodik tvrdi da Hrvatska nije usputni posmatrač, već potpisnica Opšteg okvirnog sporazuma za mir i Aneksa 10, što joj daje direktnu nadležnost za pitanje visokog predstavnika, identično kao Republici Srpskoj i Srbiji.
-
Odbrana naroda: Istakao je da je prirodno da Hrvatska stane uz hrvatski, a Srbija uz srpski narod u BiH.
3. Oštra retorika prema političkom Sarajevu
U završnom dijelu svog istupa, Dodik je upotrijebio tešku vjersku i političku retoriku optuživši političku elitu iz Sarajeva za pokušaj unitarizacije zemlje:
-
Odbrana hrišćanskih vrijednosti: Naveo je da se “hrišćanske vrijednosti u BiH brane od pokušaja majorizacije koje sprovode muslimani Bošnjaci”.
-
Pitanje suvereniteta: Optužbe o udaru na suverenitet BiH nazvao je “smiješnim”, tvrdeći da Sarajevo predstavlja tek trećinu političkog autoriteta, a želi stopostotnu kontrolu nad zemljom.
-
Uslov opstanka: Autentično predstavljanje konstitutivnih naroda označio je kao temelj Dejtona, poručivši da je zaštita prava Srba i Hrvata jedini način da Bosna i Hercegovina uopšte opstane.