Dodikova tužba protiv američkih institucija ulazi u novu fazu: Šta donosi 8. septembar
Pravni spor Milorada Dodika i još deset tužilaca protiv američkih institucija ulazi u novu fazu, a naredni važan datum je 8. septembar 2026. godine.
Predmet se vodi pred Okružnim sudom Sjedinjenih Američkih Država za Južni distrikt Floride, a u središtu spora nalaze se ranije odluke o američkim sankcijama i njihove posljedice.
Tužba podnesena u aprilu
Predmet „Dodik et al. v. United States Department of the Treasury et al.“ pokrenut je 14. aprila 2026. godine pred federalnim sudom na Floridi.
Među tužiocima je, pored Milorada Dodika, još deset fizičkih i pravnih lica povezanih s njim i Republikom Srpskom.
Ko je sve tužilac?
U sudskom predmetu kao tužioci su navedeni Igor Dodik, Nemanja Reljin, Radmila Bojanić, Pavle Ćorović, Danijel Dragičević, Marko Gujaničić, Dijana Milanović, Dalibor Panić i Goran Raković, kao i kompanija SEE Media Research Ltd. sa Kipra.
S druge strane nalaze se američko Ministarstvo finansija, OFAC, ministar finansija Scott Bessent i predsjednik SAD-a u službenom svojstvu.
Ovo nije privatna tužba protiv Trumpa
Važno je naglasiti da predmet nije pokrenut kao privatna tužba protiv Donalda Trumpa lično.
Tuženi su američke institucije i zvaničnici u njihovim službenim kapacitetima.
Slučaj je zaveden kao spor koji se odnosi na odluke američke izvršne vlasti i primjenu relevantnih propisa.
SAD tražio odbacivanje tužbe
Američka strana već je zatražila da federalni sud odbaci tužbu.
Dodikov pravni tim odgovorio je na taj zahtjev i nastavio postupak kroz dodatnu dokumentaciju.
Najnoviji dio procesa sada vodi prema novom proceduralnom koraku.
Zašto je 8. septembar važan?
Prema informacijama iz dostavljenog materijala, 8. septembra očekuje se novi podnesak američke strane nakon kojeg bi sudija mogao odlučivati o narednom koraku.
To može značiti zakazivanje usmene rasprave ili odlučivanje o zahtjevu da cijeli predmet bude odbačen.
Sudija Jeffrey T. Kuntz
Predmet je u međuvremenu dobio novog sudiju.
Prema dokumentima i objavljenim informacijama, predmet je prešao sa sudije Rodolfa A. Ruiza II na Jeffreyja T. Kuntza.
Kuntz je federalni sudija kojeg je Donald Trump nominirao 14. aprila 2026. godine, istog dana kada je tužba podnesena.
Sankcije su već ukinute
Posebno zanimljiv dio cijelog spora jeste činjenica da su Sjedinjene Američke Države već ranije uklonile Dodika i druga povezana lica sa sankcijske liste.
Prema objavljenim informacijama, OFAC je 29. oktobra 2025. uklonio Dodika, članove njegove porodice, saradnike i kompanije sa liste.
Zašto onda tužba i dalje traje?
Dodik i ostali tužioci tvrde da posljedice ranijih sankcija nisu potpuno nestale njihovim formalnim ukidanjem.
Prema njihovim navodima, pojedine komercijalne baze podataka i dalje prikazuju informacije o ranijem sankcionisanju.
Navode i da su neke finansijske institucije zbog takvih podataka odbile obnoviti poslovne odnose ili vratiti raniji nivo usluga.
Traže brisanje posljedica sankcija
Jedan od osnovnih zahtjeva tužilaca jeste da se ranije odluke o sankcioniranju ponište i da se njihovi podaci uklone iz odgovarajućih evidencija.
Traži se i da američko Ministarstvo finansija obavijesti privatne i komercijalne provajdere podataka da su sankcije ukinute.
Traže i simboličnu odštetu
U dopunjenoj tužbi zatražena je i nominalna odšteta od jednog dolara za svakog tužioca.
To se obrazlaže navodnom povredom ustavnih prava.
Sporni i raniji način uvođenja sankcija
Dodikov pravni tim osporava i proceduralni način na koji su sankcije ranije uvedene.
U dokumentima se problematizuju pravna osnova, činjenična podloga i ustavna pitanja povezana s djelovanjem američkih institucija.
„Autopen“ postao dio pravne strategije
U javnosti se pojavio i argument povezan s takozvanim autopenom, uređajem koji omogućava automatsko reproduciranje predsjedničkog potpisa.
Dodikova strana pokušava otvoriti pitanje da li je taj mehanizam pravilno korišten prilikom određenih odluka o sankcijama.
Važno je, međutim, da se radi o argumentu koji tužioci iznose u postupku, a ne o tome da je sud već utvrdio nezakonitost.
Pravna bitka nije jeftina
Posebno zanimljiv dio slučaja jeste pitanje ko finansira advokate koji vode ovaj spor u Sjedinjenim Američkim Državama.
Dokumenti američkog registra FARA pokazuju da je firmu GS2 Law PLLC angažovala Vlada Republike Srpske.
Ugovor vrijedan 100.000 dolara
Prema dostupnoj dokumentaciji, za prvobitno definisani posao ugovorena je fiksna naknada od 100.000 dolara za dva mjeseca rada.
Ugovor je zaključen između GS2 Law i Republike Srpske, odnosno preko Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS-a.
Zlatan Klokić naveden u dokumentaciji
Kao institucija nadležna za ugovor navedeno je Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske.
U dokumentaciji se kao nadležni ministar navodi Zlatan Klokić.
Satnice advokata još veće
U dokumentima se navodi da redovna satnica advokata Roberta Garsona iznosi 1.000 dolara.
Za druge advokate navedene su satnice između 350 i 650 dolara, dok je za pripravnike navedeno 225 dolara po satu.
100.000 dolara nije nužno konačni trošak
Važan detalj ugovora jeste da fiksni iznos od 100.000 dolara nije nužno konačni trošak cijelog procesa.
Dokumentacija predviđa mogućnost dodatnih usluga, angažovanja drugih stručnjaka i pravnih savjetnika, kao i nadoknade određenih troškova.
Putovanja i druge troškove plaća klijent
U ugovoru se navodi da Republika Srpska snosi odobrene dodatne troškove nastale tokom zastupanja.
To uključuje, između ostalog, putovanja, istraživanja tržišta, dobavljače podataka i druge usluge trećih strana.
RS tako finansira pravnu strategiju
Prema FARA dokumentaciji, angažman nije ograničen samo na jednog pojedinca.
GS2 Law je angažovan za pravno savjetovanje i zastupanje Republike Srpske i određenih identifikovanih osoba pred OFAC-om i federalnim sudovima.
Cilj je osporavanje odluka OFAC-a
Jedan od glavnih ciljeva angažmana jeste osporavanje američkih sankcija i njihovih posljedica.
To pokazuje da pravna strategija nije pokrenuta tek nakon ukidanja sankcija, već da je počela još ranije.
Ugovor potpisan 2025. godine
Pismo o angažovanju GS2 Law datirano je 30. jula 2025. godine.
Dokumenti su potom registrirani u američkom FARA sistemu.
Tužba stigla kasnije
Federalna tužba uslijedila je 14. aprila 2026. godine.
Dakle, između početnog angažovanja američkih pravnika i podnošenja tužbe protekao je period od nekoliko mjeseci.
Zašto Dodik nastavlja spor nakon ukidanja sankcija?
Odgovor koji daju tužioci jeste da samo ukidanje sankcija nije uklonilo sve praktične posljedice ranijeg sankcioniranja.
Posebno se pozivaju na privatne baze podataka, bankarske odnose i eventualne probleme s ranije blokiranom imovinom.
Žele i zvanično čišćenje evidencija
Dodik i ostali tužioci zato žele da američke institucije naprave dodatni korak.
Traže da se informacije o ranijim sankcijama u odgovarajućim evidencijama uklone i da se treće strane obavijeste o tome da sankcije više ne važe.
Spor dobija širu političku dimenziju
Iako je formalno riječ o sudskom postupku, predmet ima i širi politički značaj.
U njemu se prepliću odnosi Dodika i američkih institucija, ranije sankcije, politika Republike Srpske i odnos prema američkoj administraciji.
Dodik više nije na sankcijskoj listi
Jedna od najvažnijih činjenica u ovom slučaju jeste da predmet danas više nije spor oko toga da li je Dodik na OFAC-ovoj listi.
On je sa liste uklonjen 2025. godine.
Sada se pokušava riješiti pitanje posljedica ranijih mjera.
Slični zahtjevi i za druga lica
Tužba nije ograničena samo na Milorada Dodika.
U njoj učestvuje više osoba i jedno pravno lice koje također tvrde da su pretrpjeli posljedice ranijeg sankcioniranja.
Američka vlada traži kraj postupka
Druga strana u postupku smatra da tužbu treba odbaciti.
Zbog toga će naredni proceduralni korak biti posebno važan za dalji razvoj slučaja.
8. septembar može biti prelomna tačka
Ako američka strana dostavi odgovor kako je najavljeno, sud će imati jasniju sliku o stavu Vlade SAD-a prema zahtjevima tužilaca.
Nakon toga sudija Kuntz može odlučiti da li će zakazati raspravu ili riješiti pitanje zahtjeva za odbacivanje tužbe.
Sud tek treba odlučivati
Važno je naglasiti da se u ovoj fazi ne radi o presudi kojom je utvrđeno da su ranije američke sankcije bile nezakonite.
To je upravo ono što Dodik i ostali tužioci pokušavaju dokazati kroz sudski postupak.
Pravna strategija ide u nekoliko pravaca
Tužba pokušava otvoriti više pitanja – od proceduralne valjanosti sankcija do njihovih posljedica nakon ukidanja.
To postupak čini složenijim od običnog zahtjeva za brisanje sa sankcijske liste.
Sporna i ustavna pitanja
Dodikov tim u postupku problematizuje i ustavnu legitimnost određenih odluka američkih institucija.
Pitanje je da li su organi američke izvršne vlasti imali odgovarajuću pravnu osnovu za određene poteze.
Jedan dolar po tužiocu
Iako se govori o velikom političkom sporu, zahtjev za odštetu je relativno simboličan.
Traži se po jedan dolar za svakog pojedinačnog tužioca zbog navodne povrede ustavnih prava.
Šta je trenutno najvažnije?
Najvažniji naredni datum je 8. septembar, kada bi američka strana trebala dostaviti svoj odgovor u vezi sa zahtjevima u predmetu, prema informacijama navedenim u dostavljenom materijalu.
Nakon toga slijedi odluka o narednoj proceduralnoj fazi.
Ako sud odbaci tužbu
U slučaju da sud prihvati zahtjev američke administracije i odbaci tužbu, predmet bi mogao biti okončan na toj proceduralnoj fazi, uz mogućnost daljih pravnih koraka koji zavise od konkretne odluke.
Ako sud nastavi postupak
Ukoliko tužba preživi zahtjev za odbacivanje, slučaj bi mogao ući u naredne faze federalnog postupka.
To bi značilo dodatno razmatranje pitanja koja se odnose na ranije sankcije i njihove posljedice.
Uloga Vlade RS-a
Posebno je važno to što dokumenti pokazuju da Vlada Republike Srpske finansira angažman američke advokatske firme.
Time cijela pravna strategija dobija i pitanje javnog novca i odgovornosti institucija koje plaćaju zastupanje.
Koliko će sve ukupno koštati?
Za sada je jasno da je za početni period ugovoreno 100.000 dolara.
Ali zbog mogućih dodatnih usluga, stručnjaka i troškova, konačni iznos može biti veći.
Dodik protiv američkih institucija – ali uz novac RS-a
Zbog toga je posebna ironija cijelog slučaja upravo u tome što je Dodik lično jedan od tužilaca, dok se pravna strategija prema američkim institucijama finansira kroz institucije Republike Srpske.
To pokazuje da predmet ima i direktnu finansijsku dimenziju za entitetski budžet.
Politička i pravna borba
Dodikova strana pokušava kroz sudski proces osporiti ranije američke odluke.
Istovremeno, američka administracija pokušava zaustaviti slučaj već u početnoj fazi.
Predmet sada čeka novi potez
Nakon svih dosadašnjih podnesaka, pažnja je sada usmjerena na naredni odgovor američke strane.
Od toga će zavisiti da li će sudija nastaviti postupak, zakazati raspravu ili predmet odbaciti.
8. septembar pod povećalom
Zbog toga se upravo 8. septembar izdvaja kao jedan od najvažnijih datuma u dosadašnjem toku ovog procesa.
Tada bi trebalo biti mnogo jasnije da li će Dodikova tužba nastaviti svoj put pred američkim federalnim sudom.
Veliki spor, veliki ulozi
Iako su sankcije već ukinute, Dodik i ostali žele da pravnim putem uklone ono što smatraju preostalim posljedicama tih mjera.
Istovremeno, Republika Srpska već je angažovala američke pravnike i za početni period izdvojila značajna sredstva.
Šta će odlučiti sud?
Sudija Jeffrey T. Kuntz sada treba odlučiti kako će predmet dalje teći.
Hoće li biti zakazana usmena rasprava ili će zahtjev američke administracije za odbacivanje biti prihvaćen, moglo bi postati jasnije nakon narednih podnesaka.
Slučaj koji će privući pažnju
Zbog političkog značaja Milorada Dodika, ranijih američkih sankcija i činjenice da pravnu bitku finansira Republika Srpska, ovaj predmet sigurno će ostati pod povećanom pažnjom i u BiH i u SAD-u.