data-nosnippet>
Statistike o broju korisnika boračkog dodatka u Republici Srpskoj godinama su predmet ozbiljnih kontroverzi. Dok zvanični podaci govore o skoro 180.000 korisnika, predstavnici boračkih udruženja često ukazuju na nelogičnost te brojke, podsjećajući da ukupan broj pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) tokom ratnih godina, prema njihovim procjenama, nije prelazio 155.000.
S obzirom na to da je od završetka rata prošlo više od 30 godina, te da je dio veterana preminuo ili trajno napustio BiH, javnost i bivši borci s pravom postavljaju pitanje kako evidencije bilježe veći broj korisnika nego što je bilo stvarnih učesnika rata.
Nove osnovice i problemi nasljeđivanja
Od 1. jula 2026. godine na snagu je stupio novi Zakon o pravima boraca, kojim je osnovica za obračun boračkog dodatka povećana sa 4 na 5 KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava. To znači da će julski borački dodatak, koji stiže u avgustu, biti veći za sve korisnike.
Ipak, borci ističu da postoje znatno dublji sistemski problemi, posebno kada je riječ o pravu na nasljeđivanje boračkog dodatka i invalidnina:
-
Socijalni status porodica: Borci upozoravaju da su iznosi boračkog dodatka simbolični (maksimalno 200 KM za 40 mjeseci u zoni borbenih dejstava), ali da bi za porodice preminulih veterana koji žive u teškim socijalnim uslovima to značilo prijeko potrebnu pomoć.
-
Izostanak podrške vlasti: Inicijative da supruge i djeca preminulih boraca nastave primati ova sredstva postoje godinama, ali nijedan resorni ministar do sada nije podržao taj prijedlog.
-
“Štednja” preko leđa porodica: Bivši borci tvrde da nadležni institucije ovakvom politikom pokušavaju ostvariti uštede u budžetu, jer smrću korisnika prestaje svaka isplata.
“Mi smo prvi pokrenuli tu priču i tražili smo još sa nekadašnjim ministrom rada i boračko-invalidske zaštite da se pravo na primanje boračkog dodatka i invalidnina prenese na supruge ili djecu naših preminulih saboraca. Nijedan resorni ministar nije podržao tu ideju”, ističe Nedeljko Klincov, predsjednik Udruženja „Veterani otadžbinskog rata“ Gradiška.
Dok nadležni izbjegavaju konkretne odgovore na ovu inicijativu, bivši borci ostaju razočarani tretmanom porodica svojih preminulih saboraca, koje nakon gubitka hranitelja ostaju uskraćene i za minimalnu zakonsku podršku.