Stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija kritikovao je u Generalnoj skupštini UN-a sahranu Ratka Mladića uz vojne počasti u Srbiji, navodeći da taj događaj, prema njegovim riječima, mnogo govori o odnosu sadašnjeg srbijanskog rukovodstva prema ratnoj prošlosti.
Lagumdžija je govorio tokom rasprave o izvještaju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, osvrćući se i na ranije izlaganje predstavnika Srbije.
Podsjetio je da je Mladić, kojeg je Haški tribunal osudio za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, godinama izbjegavao pravdu. Među zločinima za koje je osuđen nalaze se genocid u Srebrenici i zločini počinjeni tokom opsade Sarajeva.
Lagumdžija je također ukazao na presudu Međunarodnog suda pravde prema kojoj je Srbija prekršila Konvenciju o genocidu jer nije spriječila genocid u Srebrenici niti kaznila ili izručila Haškom tribunalu počinioce koji su bili traženi.
Govoreći o sahrani Mladića, Lagumdžija je izjavio da su njegovi posmrtni ostaci prevezeni vladinim avionom, da su srbijanske vojne snage održale komemoraciju u Beogradu te da je sahranjen uz pune vojne počasti, u prisustvu šest ministara Vlade Srbije i visokih zvaničnika Republike Srpske.
„Ovo je koga oni slave, žale i veličaju“, poručio je Lagumdžija, kritikujući takav odnos prema ratnoj prošlosti i dovodeći ga u vezu s pitanjima odgovornosti, međunarodnog prava i pomirenja u regiji.
Kritike na račun Vijeća sigurnosti UN-a
Lagumdžija je tokom obraćanja govorio i o budućnosti Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove. Istakao je da Bosna i Hercegovina prihvata da je riječ o privremenoj instituciji čiji mandat jednog dana treba biti okončan, ali je naglasio da taj proces mora biti pažljivo planiran kako bi se zaštitila prava žrtava i sačuvala dostignuća međunarodnog krivičnog pravosuđa.
Pozdravio je odluku generalnog sekretara UN-a od 30. juna 2026. godine da produži mandat predsjedniku, sudijama i registraru Mehanizma za dvije godine. Istovremeno je izrazio žaljenje zbog toga što Vijeće sigurnosti, prema njegovim riječima, nije osiguralo potrebne resurse i institucionalni okvir za rad te institucije niti dalo smjernice za njeno uredno zatvaranje.
Upozorio je da bi nepostupanje Vijeća sigurnosti u skladu s ranije usvojenim rezolucijama moglo dodatno dovesti u pitanje njegov kredibilitet.
Na kraju je pozvao Vijeće sigurnosti da što prije donese odluke o arhivima Haškog tribunala i Mehanizma, pomoći domaćim pravosuđima te zahtjevima za pomilovanje, ublažavanje kazne i prijevremeno puštanje.
Naglasio je da su ova pitanja važna za obrazovanje, očuvanje historijskih i sudskih činjenica, sprečavanje budućih zločina te borbu protiv negiranja zločina i veličanja ratnih zločinaca.
