data-nosnippet>
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik danas je iznio ideju o organizaciji strukturiranog i vremenski ograničenog dijaloga između strana potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma, entiteta RS i FBiH, kao i tri konstitutivna naroda – Srba, Hrvata i Bošnjaka.
„Predlažemo strukturirani, vremenski ograničen dijalog strana potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma, RS i FBiH, i tri konstitutivna naroda, Srba, Hrvata i Bošnjaka. Koji treba da potvrdi ima li BiH šanse ili nema“, poručio je Dodik u svojoj današnjoj objavi na Twitteru.
Inicirani dijalog, kako je naveo, trebalo bi da se odvija pod posredovanjem „pozitivnih diplomatija“, ali i „bez dekreta i u punoj transparentnosti“.
Poziv nakon političke izolacije
Ova najava stiže desetak dana nakon što je Dodik pokušao da sazove sastanak sa svim parlamentarnim strankama u Bosni i Hercegovini. Taj poziv, održan 14. maja u Doboju, uglavnom je bojkotovan. Na sastanku su bili prisutni samo Dodikovi poznati saveznici iz Republike Srpske – Ujedinjena Srpska i DEMOS, dok su predstavnici HDZ-a BiH, vladajuće „Trojke“ (SDP, NiP i Naša stranka), ali i opozicija iz RS-a, odbili dolazak.
Politička kriza i bezbjednosni okvir
Ova inicijativa stiže usred ozbiljne političke i pravne krize. Dodik je pod istragom za pokušaj rušenja ustavnog poretka BiH i od marta se nalazi na centralnoj potjernici. Zbog mogućnosti njegovog hapšenja, na ranijem sastanku u Doboju bila je vidljiva pojačana policijska prisutnost.
Reakcije izostaju, poruke su jasne
Dodikov poziv na „transparentni dijalog“ tumači se kao nova politička ofanziva uslijed institucionalne i diplomatske izolacije SNSD-a, koja se produbila pod pritiskom EU i SAD na poštivanje ustava i Dejtonskog sporazuma.
Ipak, ostaje neizvjesno hoće li poziv naići na odjek među političkim snagama koje su ranije odbile bilo kakav kontakt dok se ne razriješe pitanja Dodikovih pravnih postupaka.
Regionalni kontekst: Poruke UN-a o domaćem rješenju
Podsjetimo, Dodik se već pozivao na poruke Vijeća sigurnosti UN, koje su naglašavale da rješenje krize u Bosni i Hercegovini moraju pronaći domaći akteri. Upravo u tom kontekstu, današnja objava djeluje kao pokušaj da se ponudi okvir za politički izlaz – makar kao javna inicijativa za dijalog.
