Dodik ponovo napada nove izborne tehnologije: Tvrdi da skeneri povećavaju rizik od grešaka i ugrožavaju tajnost glasanja

Propagandna kampanja SNSD-a protiv novih izbornih tehnologija koje će se primjenjivati na Općim izborima u Bosni i Hercegovini nastavljena je novim istupom predsjednika ove stranke Milorada Dodika.

Nakon što je u programu RTRS-a gostovala SNSD-ova Sanja Vulić i iznijela niz tvrdnji o navodnoj nepouzdanosti novih tehnologija, Dodik je objavio autorski tekst u kojem je odgovornost za moguće probleme unaprijed pripisao Centralnoj izbornoj komisiji BiH i bivšem visokom predstavniku Christianu Schmidtu.

Dodik u tekstu posebno problematizira korištenje optičkih skenera za obradu glasačkih listića. Tvrdi da se sličan sistem koristi u svega nekoliko država te upozorava na mogućnost tehničkih problema, kao i na potencijalno ugrožavanje tajnosti glasanja.

Dodik upozorava na četiri glasačka listića

Predsjednik SNSD-a navodi da će birači u BiH imati četiri odvojena glasačka listića, koji će se pojedinačno ubacivati u skener.

Prema njegovom tumačenju, takav način glasanja mogao bi povećati mogućnost tehničkih grešaka.

Dodik posebno ističe mogućnost da listić bude nepravilno okrenut prilikom ubacivanja u uređaj, što bi, kako tvrdi, moglo otvoriti pitanje tajnosti glasanja.

U svom tekstu pokušava povući paralelu s državama koje su u prošlosti mijenjale ili ograničavale upotrebu elektronskih izbornih tehnologija.

Kao primjer navodi Njemačku, koja je 2009. godine odustala od određenih elektronskih glasačkih uređaja nakon odluke tamošnjeg Ustavnog suda. Spominje i Holandiju i Irsku, koje su također vratile veći fokus na papirno glasanje i ručno brojanje.

Dodik navodi i primjer Francuske, gdje je korištenje elektronskih uređaja ograničeno na dio biračkog tijela.

Skeneri postali nova tema političkog sukoba

Njegove tvrdnje dolaze u trenutku kada se pripreme za naredne opće izbore u BiH sve više fokusiraju na promjene u načinu glasanja i kontroli izbornog procesa.

Nove tehnologije trebale bi imati zadatak da smanje prostor za nepravilnosti i olakšaju provjeru izbornih rezultata. Međutim, njihovo uvođenje od početka prati politička debata, posebno između stranaka koje podržavaju reforme izbornog procesa i onih koje izražavaju sumnju u njihov način primjene.

SNSD se u posljednje vrijeme posebno kritički odnosi prema ovim promjenama.

Dodik sada tvrdi da se BiH na ovaj način svrstava uz zemlje poput Filipina, Kirgistana, Mongolije i Iraka, koje koristi kao primjere država u kojima se primjenjuju sistemi optičkog skeniranja glasačkih listića.

Pritom postavlja pitanje da li su CIK BiH i Schmidt, koji je ranije nametao određene odluke povezane s izbornim procesom, uzeli u obzir iskustva tih zemalja.

Izborna tehnologija ili politička poruka?

Iako se dio Dodikovih navoda odnosi na stvarna iskustva pojedinih država s elektronskim glasanjem, važno je razlikovati različite vrste izbornih tehnologija.

Optičko skeniranje papirnog glasačkog listića nije isto što i potpuno elektronsko glasanje putem uređaja na kojem birač direktno bira kandidata. Kod optičkih sistema birač i dalje označava papirni listić, dok uređaj služi za njegovo očitavanje i obradu.

Zbog toga poređenje različitih izbornih sistema bez dodatnog objašnjenja može stvoriti pogrešnu sliku o tome šta će se zapravo primjenjivati na izborima u BiH.

Ključno pitanje zato neće biti samo postoji li tehnologija, nego na koji način će biti implementirana, kakve će kontrole postojati, kako će se provjeravati rezultati i šta će se dogoditi u slučaju tehničkog problema.

Upravo će transparentnost cijelog postupka biti jedan od najvažnijih faktora za povjerenje birača.

SNSD unaprijed upozorava na moguće probleme

Dodikov tekst istovremeno pokazuje da će pitanje izbornih tehnologija vjerovatno biti jedna od važnijih političkih tema uoči izbora.

Umjesto da se rasprava vodi isključivo o tehničkim karakteristikama sistema, ona je već dobila snažnu političku dimenziju. SNSD upozorava na mogućnost haosa i tehničkih problema, dok zagovornici reforme ističu potrebu da se izborni proces učini pouzdanijim i otpornijim na manipulacije.

Posebno će biti važno kako će nadležne institucije objasniti biračima način korištenja novih uređaja. Jasne upute, testiranje sistema, obuka izbornog osoblja i mogućnost provjere rezultata mogli bi biti presudni za smanjenje nepovjerenja.

U konačnici, najveći izazov neće predstavljati samo tehnologija već povjerenje javnosti u izborni proces. Ako građani budu imali jasne informacije o tome kako glasaju, kako se listići evidentiraju i kako se rezultati provjeravaju, prostor za političke interpretacije i teorije zavjere bit će znatno manji.

Dodik, međutim, već sada upozorava da bi novi sistem mogao donijeti probleme, čime se pitanje izbornih tehnologija pretvara u još jedno poprište političkog sukoba u Bosni i Hercegovini.