HSS traži odgovore zbog poslova Sveučilišta u Mostaru s firmom sina Ratka Mladića
Hrvatska seljačka stranka zatražila je od rukovodstva Sveučilišta u Mostaru da se javno očituje o poslovima koje je ova institucija sklapala sa firmom „Digitalni ozon“, čiji je vlasnik Darko Mladić, sin pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Prema informacijama koje je ranije objavio Žurnal, firma je poslovala sa Agronomskim i prehrambeno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Mostaru.
Ugovor vrijedan 14.859 KM
Prema navodima iz tog istraživanja, „Digitalni ozon“ dobio je posao nabavke sistema navigacije za praćenje stoke i komunikacijske infrastrukture.
Vrijednost ugovora iznosila je 14.859 KM.
Drugi ugovor vrijedan više od 18.000 KM
Nekoliko mjeseci kasnije uslijedio je i novi ugovor.
Prema istom izvoru, firma je angažovana za dizajniranje nove funkcionalnosti GPS ogrlice i web-aplikacije, a vrijednost tog posla iznosila je 18.133 KM.
HSS traži javno objašnjenje
Iz HSS-a smatraju da javnost treba dobiti detaljno objašnjenje o tome kako su ovi poslovi ugovoreni.
Traže da Sveučilište objavi relevantne ugovore i pojasni pod kojim su uslovima sklopljeni.
„Hoće li neko snositi odgovornost?“
HSS je otvorio i pitanje odgovornosti rukovodstva Sveučilišta.
Od institucije traže odgovor da li će neko snositi odgovornost zbog saradnje sa firmom koja je u vlasništvu sina Ratka Mladića.
Traže podatke i o drugim ugovorima
Osim ova dva posla, HSS želi saznati da li su postojali i drugi ugovori između Sveučilišta u Mostaru i „Digitalnog ozona“.
Također traže informacije o eventualnim ugovorima sa kompanijama koje su povezane s porodicama drugih pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Spominju se i druge institucije
U ranijim medijskim istraživanjima navodi se da je „Digitalni ozon“ poslovao i sa drugim javnim institucijama u BiH.
Među njima se spominju Ministarstvo sigurnosti BiH i Ministarstvo pravde BiH.
HSS proziva i političku odgovornost
U saopćenju HSS-a spominje se i politička odgovornost Dragana Čovića, s obzirom na njegove veze sa institucijama i političkim strukturama koje su, prema navodima te stranke, povezane sa pojedinim ministarstvima.
To su stavovi i političke ocjene HSS-a, a ne utvrđena odgovornost Dragana Čovića za navedene ugovore.
„Novac ne smije ići u džepove“
Iz HSS-a poručuju da novac javnih institucija i građana ne bi smio završavati kod osoba ili kompanija za koje smatraju da su povezane sa porodicama pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Zatražili su veću transparentnost javnih ugovora.
Traže reviziju ugovora
HSS smatra da je ovaj slučaj dodatni razlog za reviziju ugovora javnih institucija, posebno onih koji su označeni kao poslovna tajna.
Stranka tvrdi da bi takva praksa trebala biti promijenjena nakon izbora.
Važno razlikovati ugovor i odgovornost
Sama činjenica da je određena kompanija dobila posao od javne institucije ne predstavlja automatski dokaz nezakonitosti.
Za eventualne nepravilnosti ili krivičnu odgovornost potrebni su konkretni dokazi i nalazi nadležnih institucija.
Pitanje je sada upućeno Sveučilištu
Najvažnije je da Sveučilište u Mostaru odgovori na pitanja koja je HSS otvorio i javnosti predstavi relevantnu dokumentaciju.
Time bi se moglo jasno vidjeti kako su poslovi dodijeljeni i da li su procedure provedene u skladu sa pravilima javnih nabavki.
Zaključak
Hrvatska seljačka stranka zatražila je od Sveučilišta u Mostaru pojašnjenje zbog poslova koje je sa „Digitalnim ozonom“ zaključio Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet.
Riječ je o najmanje dva ugovora, ukupne vrijednosti 32.992 KM, prema podacima navedenim u ranijem medijskom istraživanju.
HSS traži da budu objavljeni ugovori, objašnjen način njihovog sklapanja i utvrđeno da li postoji bilo kakva odgovornost.