Vučić upozorava na „veći rat“: Srbija između Rusije, Ukrajine, SAD-a i Kine

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je da se međunarodni odnosi nalaze u jednom od najosjetljivijih perioda posljednjih decenija, upozoravajući da bi postojeće geopolitičke krize mogle prerasti u mnogo širi sukob.

Vučić je o aktuelnim međunarodnim odnosima govorio u podcastu „MD MEETS“, gdje se osvrnuo na rat u Ukrajini, odnose između velikih svjetskih sila, promjene u globalnoj raspodjeli moći, ali i poziciju Srbije između Moskve, Kijeva, Washingtona i Pekinga.

Prema njegovoj procjeni, međunarodna situacija ne pokazuje znakove brzog smirivanja. Naprotiv, smatra da se svijet već nalazi u periodu ozbiljnog sukobljavanja velikih interesa.

„Ako mene pitate što lično mislim, smatram da smo na početku većeg rata“, rekao je Vučić, dodajući da je očekivao da će određeni međunarodni akteri ranije poduzeti konkretne korake prema uspostavljanju mira.

Njegova izjava predstavlja političku i sigurnosnu procjenu trenutne situacije, a ne potvrdu da je novi veliki međunarodni rat već počeo ili da će se nužno dogoditi.

Svijet prema novoj raspodjeli moći

Jedna od važnijih tema razgovora bila je buduća struktura međunarodnih odnosa. Vučić smatra da bi se svijet u narednom periodu mogao sve više organizovati oko nekoliko velikih centara političke, vojne i ekonomske moći.

Kao najvažnije aktere izdvojio je Sjedinjene Američke Države i Kinu, dok Evropsku uniju vidi kao potencijalno važan treći centar globalnog utjecaja.

Takva podjela mogla bi dodatno promijeniti način na koji manje države donose odluke o vanjskoj politici. Zemlje koje nemaju kapacitet velikih sila mogle bi biti primorane pažljivije balansirati između različitih ekonomskih, sigurnosnih i političkih partnera.

Vučić je u tom kontekstu spomenuo i Tursku, Pakistan i Saudijsku Arabiju. Prema njegovom viđenju, intenziviranje odnosa između ovih država moglo bi u budućnosti imati šire posljedice po međunarodnu politiku.

Rat u Ukrajini bez brzog završetka

Govoreći o ratu u Ukrajini, predsjednik Srbije izrazio je sumnju da bi sukob mogao biti okončan u kratkom roku.

Njegova procjena jeste da između Moskve i Kijeva trenutno ne postoji dovoljno prostora za kompromis koji bi omogućio brzo postizanje mirovnog sporazuma. Smatra da bi jedna strana morala ostvariti dovoljno snažnu poziciju da drugu uvjeri kako je pregovaračko rješenje bolje od nastavka rata.

Ipak, Vučić je istakao da bi politički dogovor trebalo tražiti prije pokušaja potpunog vojnog poraza bilo koje strane.

Posebno je ukazao na činjenicu da Rusija posjeduje nuklearno oružje, zbog čega smatra da bi eventualni pokušaj njenog potpunog vojnog poraza nosio ozbiljne rizike.

„Ne znam kako se Rusija može pobijediti jer ne vjerujem da će se to lako dogoditi. Rusija je nuklearna sila i ne može je bilo ko tek tako napasti. Treba nam kompromis, a ne poraz bilo koje strane“, kazao je Vučić.

Rat u Ukrajini zbog toga, prema njegovom tumačenju, ostaje jedan od ključnih faktora koji određuju buduće odnose između Rusije i zapadnih država.

Srbija želi zadržati prostor za vlastitu politiku

Veliki dio razgovora odnosio se i na poziciju Srbije u novim međunarodnim okolnostima.

Vučić je odbacio tvrdnje da Beograd svoju vanjsku politiku vodi po nalogu Moskve ili bilo koje druge velike sile. Prema njegovim riječima, Srbija pokušava donositi odluke na osnovu vlastitih interesa, uz održavanje odnosa s različitim međunarodnim partnerima.

„Nisam ovdje da bih ugađao Rusima, Ukrajincima ili bilo kome drugome osim Srbima“, poručio je predsjednik Srbije.

Govoreći o Vladimiru Putinu, Vučić je rekao da s ruskim predsjednikom nije razgovarao o dolasku ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Srbiju. Naglasio je i da Beograd svoje političke odluke ne mora unaprijed objašnjavati drugim državama.

„Srbija nije ničija marioneta“, poručio je.

Takva politika posebno je značajna zbog specifičnog položaja Srbije. Beograd nastoji nastaviti proces približavanja Evropskoj uniji, dok istovremeno održava političke, ekonomske i historijske veze s Rusijom.

Između evropskog puta i odnosa s Moskvom

Srbija se posljednjih godina nalazi u složenoj poziciji. Evropska unija predstavlja njen najvažniji ekonomski partner i strateški cilj u smislu članstva, ali Beograd istovremeno želi očuvati odnose s Moskvom.

Rat u Ukrajini dodatno je otežao takvu politiku balansiranja.

Dok evropske institucije i države članice u velikoj mjeri podržavaju Ukrajinu i uvode mjere protiv Rusije, Srbija nije u potpunosti uskladila svoju vanjsku politiku sa sankcijama Evropske unije prema Moskvi.

Vučićeve izjave zato treba posmatrati i u kontekstu nastojanja Beograda da zadrži što širi prostor za diplomatsko djelovanje.

Predsjednik Srbije nastoji predstaviti takvu politiku kao samostalno odlučivanje, odnosno pokušaj da Srbija ne postane potpuno zavisna od bilo kojeg velikog međunarodnog centra.

Velike sile sve više oblikuju međunarodne odnose

Vučić je tokom razgovora ukazao na širu promjenu međunarodnog poretka. Odnosi između SAD-a i Kine sve više imaju globalne posljedice, dok rat u Ukrajini dodatno produbljuje podjele između Rusije i zapadnih zemalja.

Istovremeno, države poput Turske, Saudijske Arabije i drugih regionalnih sila nastoje povećati vlastiti utjecaj i izbjeći potpuno vezivanje za jedan blok.

Za zemlje srednje i manje veličine to predstavlja posebno složenu situaciju. One moraju istovremeno voditi računa o ekonomskim interesima, sigurnosnim partnerstvima, političkim odnosima i unutrašnjoj stabilnosti.

U takvom okruženju Srbija pokušava zadržati mogućnost saradnje s različitim stranama.

Vučićeva poruka o mogućem širem sukobu

Najzvučniji dio Vučićevog nastupa svakako je njegova procjena da se svijet nalazi na početku „većeg rata“.

Takva formulacija privukla je pažnju jer dolazi u trenutku kada rat u Ukrajini i dalje ima posljedice daleko izvan prostora na kojem se vode borbe. Sukob je utjecao na evropsku sigurnosnu politiku, odnose Rusije i Zapada, globalnu ekonomiju i energetsku sigurnost.

Ipak, važno je razlikovati političke procjene od potvrđenih činjenica. Vučićeva tvrdnja da je svijet na početku većeg rata predstavlja njegovo viđenje budućeg razvoja međunarodne situacije i ne znači da postoji potvrđena najava novog globalnog sukoba.

Njegove izjave istovremeno pokazuju kako predsjednik Srbije vidi promjene u svjetskom poretku i kakvu ulogu Beograd želi imati u periodu sve izraženijih geopolitičkih podjela.

Za Srbiju će jedno od ključnih pitanja u narednom periodu biti kako istovremeno održavati evropski put, ekonomske veze sa Zapadom, tradicionalne odnose s Rusijom i kontakte s drugim rastućim centrima globalne moći.