Usvajanje dva ključna evropska zakona u prvom čitanju na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH – Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i izmjena Zakona o Sudu BiH – izazvalo je oštre političke debate i sumnje u stvarnu opredijeljenost vladajuće koalicije za evropske reforme. Iako su zakoni prošli prvu stepenicu, predstoji kompleksna amandmanska faza koja bi mogla potpuno blokirati njihovo konačno usvajanje.
Nešković: Politička predstava i sumnja u reforme
Delegat u Klubu Srba Želimir Nešković (SDS) ocijenio je sjednicu kao političku predstavu HDZ-a i SNSD-a, usmjerenu na stvaranje privida napretka pred Evropskom unijom.
-
Pitanje Apelacionog odjeljenja: Posebno sporno pitanje ostaje sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Dok je u prijedlogu navedeno Sarajevo, opozicija iz Republike Srpske i dalje insistira da sjedište bude na Palama.
-
Zakon o VSTV-u: Nešković je upozorio na ozbiljne propuste i paradokse u ovom zakonu, prvenstveno na nejasan način popunjavanja Vijeća, što može direktno ugroziti nacionalnu zastupljenost Srba u pravosudnom sistemu.
-
Kašnjenje i gubitak sredstava: Izrazio je sumnju u iskrenost reformi i upozorio da zbog kašnjenja i unutrašnjih blokada BiH rizikuje trajni gubitak finansijskih sredstava iz evropskog Plana rasta.
Predlagači najavljuju amandmane na sopstvene zakone
Iako su članovi Kolegija Doma naroda zvanični predlagači ovih zakona, delegat PDP-a Nenad Vuković ukazao je na apsurdnu situaciju u kojoj predstavnici SNSD-a najavljuju amandmane na sopstvene prijedloge.
Zamjenik predsjedavajućeg Nikola Špirić (SNSD) potvrdio je da njegova stranka ima “crvene linije” ispod kojih neće ići, te da će amandmanima tražiti da se sjedište Apelacionog odjeljenja premjesti u Banju Luku. S druge strane, ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ BiH) branio je zakonska rješenja ističući da su u njih maksimalno ugrađene preporuke Evropske komisije, koja insistira da struka, a ne fiksne etničke kvote, bude u prvom planu. Rezervisanost prema drugom čitanju izrazila je i Marina Pendeš (HDZ BiH), priznajući da trenutna rasprava ne uliva optimizam.
Zovko hvali progres, analitičari upozoravaju na “diplomatski presedan” Zagreba
Dok je zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko (HDZ Hrvatske) glasno pozdravila usvajanje zakona pod predsjedavanjem Dragana Čovića, nazivajući to ključnim korakom za otvaranje pregovora s EU, analitičari upozoravaju na pozadinu ove politike.
Politički analitičar i direktor GEOPOL-a Admir Lisica ističe da zvanični Zagreb od 2013. godine vodi vanjsku politiku koja je podređena isključivo interesima HDZ-a BiH, što ocjenjuje kao presedan u evropskoj diplomatiji.
“Faktički i Plenković i Milanović i Željana Zovko su na međunarodnim skupovima propagirali interese Dragana Čovića i HDZ-a kao interese Zagreba. Hrvatska koristi svoju poziciju članice EU da ucjenjuje BiH. Svaka politika koja priziva reinkarnaciju Herceg-Bosne i zadire u odluke visokog predstavnika zapravo je odustajanje od Vašingtonskog i Dejtonskog sporazuma i vraćanje na opasne postavke iz 90-ih godina”, istakao je Lisica, naglasivši da stabilizacija odnosa zavisi od spremnosti Zagreba da poštuje suverenitet BiH.