Nedim Sladić upozorava: Vrijeme više nije samo prognoza, posljedice osjećaju ekonomija, zdravstvo i poljoprivreda

Bh. meteorolog Nedim Sladić oglasio se povodom vremenskih prilika i njihovih posljedica porukom u kojoj je posebno naglasio potrebu za većim povezivanjem meteorologije s drugim oblastima društva.

Sladić smatra da savremeno razumijevanje vremena i klimatskih promjena ne može ostati ograničeno samo na prognozu temperature, padavina ili vjetra, jer posljedice ekstremnih vremenskih događaja sve snažnije osjećaju poljoprivreda, ekonomija, zdravstveni sistem i svakodnevni život građana.

„I moje kolege, kao i ja, trebamo da pričamo, edukujemo, umrežujemo se sa ljudima iz srodnih grana, ekonomija, zdravstvo, agronomija i tako dalje, čujemo njihove priče, povezujemo zajedničke tačke i da nastavimo to činiti bez ustručavanja, jer je to zadaća koja je sada bitnija više nego ikada“, poručio je Sladić.

Vremenska prognoza sve više dobija širi značaj

Prema njegovom objašnjenju, vrijeme i klima nisu jednostavni sistemi u kojima jedna promjena uvijek proizvodi isti rezultat. Brojni faktori međusobno utiču jedni na druge, zbog čega je za razumijevanje posljedica određenog vremenskog događaja potrebno posmatrati mnogo širu sliku.

To je posebno vidljivo tokom dugotrajnih toplotnih valova, sušnih perioda i požara. Meteorološka prognoza može pokazati gdje će temperature biti najviše ili gdje postoji povećan rizik od nepogoda, ali tek povezivanje tih podataka s drugim oblastima omogućava bolje razumijevanje posljedica po društvo.

U poljoprivredi, naprimjer, nekoliko sedmica bez značajnijih padavina može utjecati na prinose, dok visoke temperature mogu dodatno povećati potrebe za navodnjavanjem. Istovremeno, smanjena proizvodnja pojedinih kultura može se kasnije odraziti na cijene hrane.

Upravo zbog toga Sladić smatra da iskustva ljudi koji rade u različitim sektorima mogu biti važan dio razumijevanja vremenskih događaja.

Suša i požari mogu imati posljedice koje se osjećaju mjesecima

Sladić je posebno upozorio na posljedice suše i požara, navodeći da bi one mogle dodatno pogoditi ekonomiju.

„Suša i požari će nas dosta ogoliti, i to je sad već vrlo izgledno. Za utjehu, nije samo da će Bosanci i Hercegovci morati izdvojiti više novca za pojedine namirnice, već gotovo cijela Europa“, naveo je.

Ovakve posljedice ne moraju biti vidljive odmah. Kada vremenski uslovi smanje poljoprivrednu proizvodnju, posljedice se mogu pojaviti kroz više različitih kanala, od povećanih troškova proizvodnje do promjena cijena određenih proizvoda.

Zbog toga je, smatra Sladić, važno da meteorolozi razgovaraju s ekonomistima i poljoprivrednicima.

„Njihova iskustva su još jedan input koji može obogatiti prognozu, istraživanje, zaključak“, istakao je.

Drugim riječima, vremenska prognoza ne bi trebala biti samo informacija o tome kakav će dan biti pred nama. Ona može biti važan alat za donošenje odluka u sektorima koji direktno zavise od vremenskih uslova.

Ekstremne temperature nisu samo meteorološki problem

Jedna od oblasti u kojoj posljedice ekstremnih temperatura postaju posebno vidljive jeste zdravstvo.

Sladić je podsjetio da su visoke temperature tokom ovog ljeta predstavljale ozbiljan problem za veliki broj stanovnika širom Evrope, posebno tokom dugotrajnih toplotnih valova.

„Zato su nam važni zdravstveni radnici, njihove preporuke, kao i cross-over meteorologije i medicine, pogotovo kroz modeliranje produkata o zaštiti ljudskog zdravlja od štetnog utjecaja hladnoće, vrućine, zagađenog zraka, virusa i tako dalje“, napisao je.

Povezivanje meteoroloških podataka sa zdravstvom može pomoći u pravovremenom upozoravanju stanovništva kada se očekuju ekstremne temperature, visoka koncentracija zagađujućih materija ili drugi uslovi koji mogu povećati rizike za zdravlje.

Takve informacije posebno su važne za starije osobe, hronične bolesnike, djecu, trudnice, ali i ljude koji rade na otvorenom i tokom najtoplijeg dijela dana moraju biti izloženi visokim temperaturama.

Kada dođe nepogoda, posljedice ne biraju građane

Jedna od važnijih poruka Sladićevog obraćanja odnosi se na potrebu za unaprijed pripremljenim planovima.

On smatra da je kontingentno planiranje jedan od važnih koraka u pripremi za situacije koje se ne mogu u potpunosti predvidjeti.

„Jer, kad se desi bilo kakva vremenska nepogoda, male su razlike, nezavisno od sloja stanovništva. Tada svi gube, niko ne dobija“, napisao je.

Kao primjer je naveo poplave i druge prirodne nepogode koje mogu pogoditi različite kategorije stanovništva.

„Kada voda nosi sve pred sobom, ona ne pita ni koje si nacije, religije, ni koji ti je položaj“, poručio je Sladić.

Ova poruka posebno je važna za Bosnu i Hercegovinu, zemlju koja se posljednjih godina suočava s različitim vrstama ekstremnih vremenskih događaja, od toplotnih valova i suše do obilnih padavina, poplava i šumskih požara.

Sladić: I meteorolozi osjećaju ono što prognoziraju

Govoreći o ovogodišnjem ljetu, Sladić je priznao da su i meteorolozi bili izloženi istim visokim temperaturama kao i ostali građani.

„Za razliku od mojih sugrađana, slično sam i sam trpio od sredine juna, gotovo cijeli juli i prvu polovinu augusta kada u stanu nisam mogao doslovno opstati od vrućine“, napisao je.

Upravo vlastito iskustvo, kaže, pomoglo mu je da dodatno razumije kako će se građani osjećati tokom ekstremno toplog perioda.

„Jer sam već imao priliku to osjetiti na svojoj koži, povezati prošle slične situacije, pogledati bitne faktore i izvesti zaključak u kojem će ugođaj biti ‘kao da smo u pustinji’“, naveo je.

Ovakav pristup pokazuje da meteorološka prognoza za građane ima smisla tek kada je praćena objašnjenjem šta određeni vremenski uslovi zapravo znače u svakodnevnom životu.

Cilj upozorenja nije stvaranje straha

Sladić je na kraju naglasio da upozorenja meteorologa ne bi trebala služiti za stvaranje panike, nego za pravovremenu pripremu stanovništva.

„Moramo učiti iz iskustva i iz svega što smo već osjetili na koži kako bismo za sve bili spremniji što slijedi“, poručio je.

Dodao je da cilj meteoroloških upozorenja nije bespotrebno plašenje građana, već davanje korisnih informacija na osnovu kojih ljudi mogu donijeti odgovarajuće odluke.

„Cilj nikada neće biti bespotrebno plašenje građana već dobronamjerna preporuka. Naravno, na drugima je da postupe onako kako oni misle da u tom trenutku trebaju to učiniti“, zaključio je Sladić.

Šta ova poruka znači za građane?

Suština Sladićeve poruke nije samo u prognozi narednih dana, nego u potrebi da se društvo bolje pripremi za vremenske ekstreme koji mogu imati posljedice daleko izvan same meteorologije.

Za građane to znači da upozorenja o velikim vrućinama, suši, olujama ili obilnim padavinama treba shvatiti kao informaciju za planiranje, a ne samo kao kratku vremensku vijest.

Za poljoprivrednike pravovremena prognoza može značiti bolju odluku o navodnjavanju ili zaštiti usjeva. Za zdravstvene radnike može pomoći u pripremi za povećan broj pacijenata tokom ekstremnih temperatura. Za privredu može biti važna pri planiranju proizvodnje i zaštiti infrastrukture.