Najavljeni prijedlozi za povećanje minimalnih plata u Bosni i Hercegovini od 2027. godine otvorili su pitanje kako bi takva odluka mogla utjecati na radnike, poslodavce i cijene proizvoda i usluga.
Savez samostalnih sindikata BiH predložio je minimalne plate od 1.500 KM za radnike s osnovnom školom, 1.700 KM za srednju stručnu spremu, 1.800 KM za višu i 1.900 KM za visoku stručnu spremu.
U poređenju s trenutnom minimalnom platom od 1.027 KM u Federaciji BiH, riječ je o značajnom povećanju. Za radnike bi to značilo veća mjesečna primanja, ali bi istovremeno moglo povećati troškove poslovanja kompanija.
Jedna od mogućih posljedica jeste da dio poslodavaca povećane troškove rada pokuša nadoknaditi kroz više cijene proizvoda i usluga. To bi se posebno moglo odraziti na djelatnosti u kojima troškovi plata čine značajan dio ukupnih rashoda, poput trgovine i ugostiteljstva.
Dodatnu pažnju privlače podaci Centralne banke BiH. Prema procjeni objavljenoj krajem oktobra, godišnja temeljna inflacija za prvih devet mjeseci 2026. iznosila je 4,33 posto, dok je rast cijena usluga procijenjen na 4,59 posto.
Ipak, povećanje minimalnih plata ne znači automatski i novi talas poskupljenja. Konačni efekti zavisit će od produktivnosti, troškova poslovanja, poreznih opterećenja i načina na koji će poslodavci prilagoditi svoje poslovanje.
Poslodavci upozoravaju da povećanje plata mora biti usklađeno s ekonomskim mogućnostima privrede, dok se kao jedno od mogućih rješenja spominje smanjenje opterećenja rada i provođenje fiskalnih reformi.
Odluka o minimalnim platama za 2027. godinu još nije donesena. Zbog toga se zasad ne može govoriti o konkretnim poskupljenjima koja bi bila posljedica eventualnog povećanja minimalca.
Pred donosiocima odluka nalazi se važan izazov: omogućiti radnicima veća primanja, a istovremeno očuvati konkurentnost privrede i spriječiti da rast troškova života umanji stvarnu vrijednost većih plata.