Željana Zovko: BiH bi mogla izgubiti još 400 miliona eura zbog blokade zakona
Zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko govorila je o političkim odnosima u Bosni i Hercegovini, položaju Hrvata, izmjenama Izbornog zakona, evropskom putu zemlje, budućnosti OHR-a i mogućem gubitku dodatnih evropskih sredstava.
Gostujući na RTV Herceg-Bosne, Zovko je posebno upozorila da bi BiH mogla ostati bez dodatnih oko 400 miliona eura evropskih sredstava, a odgovornost za eventualni gubitak pripisala je političarima koji, kako tvrdi, u Vijeću ministara BiH blokiraju usvajanje potrebnih zakona.
Njene izjave dolaze u vrijeme novih političkih rasprava o evropskom putu BiH i odnosima između stranaka koje predstavljaju različite konstitutivne narode.
Zovko o rezoluciji Hrvatskog sabora
Jedna od tema razgovora bila je Rezolucija o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini koju je usvojio Hrvatski sabor.
Zovko je ocijenila da rezolucija predstavlja objedinjavanje politike koju je HDZ posljednjih godina vodio prema položaju Hrvata u BiH. Prema njenim riječima, iza dokumenta stoji široka podrška političkih stranaka u Hrvatskoj.
Posebno je istakla zahtjev za izmjenama Izbornog zakona BiH, smatrajući da bi takve promjene trebale omogućiti Hrvatima da biraju svoje političke predstavnike.
Zovko je odbacila kritike prema kojima se Hrvatska miješa u unutrašnja pitanja BiH, navodeći da Zagreb kroz rezoluciju govori o pravima Hrvata u BiH i njihovom položaju u državnom sistemu.
Ponovo otvoreno pitanje hrvatske izborne jedinice
Govoreći o ideji hrvatske izborne jedinice, Zovko je kazala da takav model ne smatra neuobičajenim u evropskom kontekstu.
Kao primjer navela je Belgiju, gdje se izborni sistem u određenoj mjeri oslanja i na jezičku pripadnost stanovništva.
Prema njenom tumačenju, posebna izborna jedinica bila bi način da se osigura da politička volja hrvatskog naroda bude adekvatno zastupljena u institucijama.
Zovko je taj koncept opisala kao pokušaj povezivanja građanskog i etničkog principa u složenom političkom sistemu BiH.
Ovakav prijedlog, međutim, godinama je predmet političkog spora u BiH. Dok hrvatske stranke insistiraju na mehanizmu kojim bi se spriječilo preglasavanje Hrvata, bošnjačke stranke uglavnom odbacuju modele koje smatraju dodatnim etničkim podjelama.
Zovko federalizam vidi kao moguće rješenje
Zastupnica u Evropskom parlamentu odbacila je tvrdnje da je model „jedan čovjek, jedan glas“ jedini mogući način uređenja države koja želi biti članica Evropske unije.
Kao primjere navela je Njemačku i Belgiju, ali i Južni Tirol u Italiji, gdje je visok stepen autonomije korišten kao način zaštite jezičkih i kulturnih prava.
Prema njenom mišljenju, BiH bi trebala pronaći model koji istovremeno omogućava građanska prava i štiti identitet konstitutivnih naroda.
Zovko je posebno govorila o federalizmu, tvrdeći da je upravo takav oblik organizacije važan za funkcionisanje Evropske unije.
OHR bi, prema njenom mišljenju, trebalo zatvoriti
Tema razgovora bio je i izbor novog visokog predstavnika u BiH.
Zovko smatra da je kompromis oko novog kandidata moguć, ali istovremeno smatra da bi Ured visokog predstavnika trebalo zatvoriti kada BiH dovoljno napreduje prema evropskim standardima i uđe u novu, kako je nazvala, „briselsku fazu“.
Prema njenoj procjeni, Bosna i Hercegovina mora pokazati da je politički dovoljno zrela da preuzme veću odgovornost za vlastito funkcionisanje.
Upozorenje zbog mogućeg gubitka evropskog novca
Zovko je posebno upozorila na mogućnost da BiH ostane bez dodatnih oko 400 miliona eura iz evropskih fondova.
Govoreći o tome ko bi, prema njenom mišljenju, snosio odgovornost za takav razvoj događaja, navela je političare koji u Vijeću ministara BiH ne podržavaju zakone potrebne za povlačenje evropskih sredstava.
Prema njenim riječima, taj novac mogao bi biti iskorišten za infrastrukturu, puteve, škole i druge projekte od kojih bi korist imali građani.
Istovremeno je oštro kritikovala političare koji, kako tvrdi, koriste patriotsku retoriku, a istovremeno svojim djelovanjem doprinose blokadi evropskog puta.
Važno je naglasiti da su ove ocjene politički stav Željane Zovko, dok konkretni iznos, rokovi i uslovi za korištenje evropskih sredstava zavise od procedura i odluka institucija BiH i Evropske unije.
Govorila i o lobiranju u SAD-u
Zovko se osvrnula i na aktivnosti hrvatskih političkih predstavnika iz BiH u Sjedinjenim Američkim Državama.
Kazala je da je još od dolaska u Evropski parlament radila na uspostavljanju kontakata s američkim Kongresom i partnerima, s ciljem predstavljanja stavova hrvatskih političkih predstavnika iz BiH.
Prema njenim riječima, cilj tih aktivnosti je pronalazak rješenja koje bi doprinijelo miru i stabilnosti u BiH.
Na pitanje o saradnji s Maxom Primorcem, Zovko je navela da je on povezan s pitanjima BiH i da kroz Heritage Foundation učestvuje u aktivnostima koje se odnose na pronalaženje političkih rješenja.
Njene izjave ponovo su otvorile nekoliko pitanja koja godinama dominiraju političkom scenom BiH: način izbora članova Predsjedništva BiH, zaštita prava konstitutivnih naroda, odnos građanskog i etničkog principa, uloga međunarodne zajednice te tempo evropskih integracija.
Posebno pitanje ostaje da li će domaće političke stranke uspjeti postići dogovor oko reformi potrebnih za nastavak evropskog puta ili će političke blokade ponovo imati direktne finansijske posljedice za Bosnu i Hercegovinu.
