Predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini ulazi u sve intenzivniju fazu, a jedna od najzanimljivijih političkih utrka vodi se za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
U toj utrci nalaze se Darijana Filipović, kandidatkinja HDZ-a BiH, Zdenko Lučić, kojeg podržava blok hrvatskih opozicionih stranaka, te Slaven Kovačević, kandidat Demokratske fronte. Njihove kandidature potvrđene su uoči izbora zakazanih za 4. oktobar 2026. godine.
Kampanja je otvorila različite teme, od položaja Hrvata i političkog predstavljanja do odnosa prema HDZ-u BiH, SNSD-u, Miloradu Dodiku i ratnoj prošlosti.
Lučić kritikuje dugogodišnju političku dominaciju
Zdenko Lučić veliki dio svoje kampanje usmjerava na kritiku dugogodišnjih političkih struktura unutar hrvatskog političkog korpusa, posebno Dragana Čovića i HDZ-a BiH.
Lučić je poručivao da BiH već decenijama vode isti politički akteri, ističući potrebu za promjenama i pozivajući mlađe birače da učestvuju na izborima.
Njegova kandidatura predstavlja opozicioni blok koji okuplja više hrvatskih stranaka, među kojima su HDZ 1990, HRS, HNP, HDS i HSS.
Filipović govori o političkoj ravnopravnosti
Darijana Filipović kampanju gradi oko pitanja ravnopravnosti Hrvata i njihovog političkog predstavljanja.
Kao jednu od tema ističe potrebu da hrvatski narod može slobodno birati svoje političke predstavnike, ali govori i o ekonomskim i socijalnim pitanjima, uključujući zdravstvo, plaće, penzije, obrazovanje i položaj mladih.
U njenim porukama posebno se izdvaja najava ponovnog otvaranja ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostaru.
Kovačević zaoštrava političke poruke
Slaven Kovačević u kampanji zauzima drugačiji pristup. Kandidat DF-a svoju kandidaturu predstavlja kao suprotstavljanje politikama HDZ-a BiH, ali i SNSD-a Milorada Dodika.
U svojim istupima otvorio je i pitanje eventualnog pomilovanja Dodika nakon izbora, tvrdeći da takva mogućnost ne bi postojala ukoliko bi njegov politički blok ostvario pobjedu.
Kovačević je govorio i o ratnoj prošlosti, navodeći da se protivi tome da, kako je rekao, politike povezane s Ratkom Mladićem i Slobodanom Praljkom budu zastupljene u Predsjedništvu BiH.
U svojim političkim porukama otvorio je i pitanje odnosa Hrvatske i Srbije prema BiH, iznoseći tvrdnje o njihovoj ulozi tokom rata. Te ocjene predstavljaju Kovačevićev politički stav i nisu isto što i pravosnažne sudske činjenice.
Kampanja ponovo vraća pitanje identiteta
Iako kandidati govore i o ekonomiji, zapošljavanju, obrazovanju, investicijama i evropskom putu BiH, ratna prošlost i međunacionalni odnosi ponovo zauzimaju značajan prostor u predizbornoj kampanji.
Istovremeno se politički sukobi vode i unutar pojedinačnih nacionalnih političkih blokova.
Na srpskoj političkoj sceni traje sukob između SNSD-a Milorada Dodika i opozicionih struktura okupljenih oko drugih stranaka, dok se na bošnjačkoj sceni vodi borba između SDA Bakira Izetbegovića i stranaka Trojke.
Hrvatska, Srbija i evropski put BiH
Kampanja je dobila i međunarodnu dimenziju. Pojedini političari iz BiH u svojim istupima govore o ulozi Hrvatske i Srbije, dok se evropski put zemlje i dalje navodi kao jedno od važnih političkih pitanja.
BiH je zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji podnijela 2016. godine, kandidatski status dobila 2022, dok je Evropsko vijeće u martu 2024. donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora.
Ipak, predizborni skupovi i javni nastupi pokazuju da ekonomske teme teško ostaju odvojene od pitanja političkog predstavljanja, identiteta i ustavnog uređenja države.
Izbori će biti održani 4. oktobra 2026. godine, a kampanja traje do početka izborne šutnje. CIK je službeno potvrdio datum održavanja Općih izbora.