Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko ocijenila je da će odnos buduće vlasti u Srbiji prema regionu, posebno prema Bosni i Hercegovini i Miloradu Dodiku, biti jedan od važnih pokazatelja promjene političkog kursa Beograda.
Govoreći za Dnevnik D Federalne televizije, Biserko je istakla da izborna pobjeda studentske liste i odlazak Aleksandra Vučića s vlasti, kako je navedeno u razgovoru, donose nova očekivanja građana, ali da se suštinske promjene ne mogu dogoditi preko noći.
Otvaranje afera i promjene u institucijama
Biserko smatra da su političke promjene već pokrenule previranja unutar institucija, posebno u pravosuđu, gdje se otvaraju predmeti koji su godinama bili zanemarivani.
Upozorila je da bi eventualno razotkrivanje kriminalnih mreža moglo imati posljedice i u drugim državama regiona, s obzirom na povezanost tih struktura izvan Srbije.
Ipak, poručila je da od studentskog pokreta ne treba očekivati brze rezultate jer njegovi predstavnici nemaju značajnije iskustvo u upravljanju državom.
Odnos Beograda prema BiH i Dodiku
Kao jedan od ključnih testova buduće vlasti Biserko je izdvojila odnos Srbije prema Bosni i Hercegovini i političkim akterima u regionu.
Ocijenila je da bi Beograd trebao usmjeriti komunikaciju prema Sarajevu, umjesto dosadašnje prakse sastajanja s Miloradom Dodikom. Također je navela da je Republika Srpska, prema njenoj ocjeni, u velikoj mjeri zavisna od finansijske i političke podrške Srbije.
Biserko je upozorila i na mogućnost nastavka politike „srpskog sveta“, ističući da nova vlast treba pokazati hoće li se distancirati od takvog pristupa i prestati politički utjecati na Srbe u susjednim državama.
Evropska unija, Rusija i suočavanje s prošlošću
Prema njenim riječima, razlike unutar studentskog pokreta mogle bi se jasnije pokazati prilikom definisanja vanjske politike, posebno odnosa prema Evropskoj uniji, Rusiji i susjednim državama.
Biserko smatra da je ruski utjecaj u Srbiji duboko ukorijenjen, između ostalog kroz energetiku, medije i druge kanale, te da će njegovo smanjivanje zahtijevati vrijeme.
Posebno je naglasila značaj suočavanja s ratnom prošlošću i izgradnje pravne države, ocjenjujući da bi takav proces imao pozitivne posljedice i za cijeli region.
Slobodni mediji kao preduslov promjena
Govoreći o medijima, Biserko je istakla da nova vlast mora omogućiti njihovo nezavisno djelovanje, kao i slobodan rad civilnog društva.
Smatra da bez slobodnih medija i civilnog sektora ne postoji prostor za kritičko djelovanje i kontrolu vlasti.
Kada je riječ o ulozi Sarajeva, poručila je da bi trebalo sačekati formiranje nove vlade Srbije i njene prve poteze, ali i nastaviti slati konstruktivne poruke.
Na kraju je izdvojila tri ključna pitanja koja će, prema njenoj ocjeni, pokazati pravac buduće politike Srbije: odnos prema regionu, suočavanje s prošlošću i vanjska politika.
