Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku, gdje je značajan dio govora posvetio stanju u BiH, Srebrenici, odnosima u regionu i međunarodnom pravu. Njegovo obraćanje održano je 22. septembra tokom generalne debate 81. zasjedanja Generalne skupštine UN-a.
Bećirović je podsjetio na ratni period od 1992. do 1995. godine i presude međunarodnih sudova koje se odnose na zločine počinjene tokom rata u BiH. Govoreći o Srebrenici, posebno je naglasio značaj Rezolucije Generalne skupštine UN-a iz 2024. godine kojom je ustanovljen Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici.
Poseban dio obraćanja odnosio se na Ratka Mladića i odnos institucija Srbije prema njemu.
Bećirović je rekao da smatra posebno problematičnim veličanje pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Mladića te je od međunarodne zajednice zatražio reakciju na takve pojave.
„Ratko Mladić nije heroj, već pravosnažno presuđeni ratni zločinac“, rekao je Bećirović.
Njegove kritike dolaze u trenutku kada se pitanje javnog i institucionalnog odnosa prema Mladiću ponovo našlo u fokusu javnosti. Bećirović je o toj temi prethodno razgovarao i s generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterresom, pri čemu je posebno govorio o sahrani Mladića u Srbiji i načinu na koji je ispraćena.
Upozorenje o Republici Srpskoj
Bećirović je u govoru pred UN-om govorio i o političkim potezima vlasti Republike Srpske. Prema njegovoj ocjeni, pojedini procesi predstavljaju prijetnju funkcionisanju institucija Bosne i Hercegovine.
Posebno je izdvojio pitanja mandata visokog predstavnika, Ustavnog suda BiH i državne imovine. Bećirović je tvrdio da se kroz takve poteze stvaraju pretpostavke za secesiju Republike Srpske.
Ove ocjene predstavljaju Bećirovićevo političko viđenje trenutne situacije u BiH, a ne odluku ili zaključak Generalne skupštine UN-a.
On je također pozvao međunarodne institucije da, kako je rekao, reaguju na poteze koje smatra prijetnjom miru i ustavnom poretku BiH.
Govorio i o međunarodnim krizama
Bećirović se tokom obraćanja osvrnuo i na širu međunarodnu situaciju. Spomenuo je rat u Ukrajini, stanje u Gazi, Sudan i druge globalne krize.
Kao zajednički problem izdvojio je ono što naziva „erozijom međunarodnog prava“, naglašavajući potrebu za poštivanjem međunarodnih pravila i jačanjem multilateralnih institucija.
Njegovo obraćanje održano je prvog dana generalne debate 81. zasjedanja Generalne skupštine UN-a, koja se održava od 22. do 28. septembra u New Yorku.
Na kraju govora Bećirović je govorio o budućnosti Bosne i Hercegovine, njenom evropskom i euroatlantskom putu te potrebi očuvanja mira, dijaloga i institucija.
Važno: tvrdnje o tome da određene politike vode ka secesiji ili predstavljaju nastavak ranijih ideologija treba čitati kao Bećirovićeve političke ocjene i upozorenja, a ne kao utvrđene zaključke UN-a.