Mnogo puta su neki priželjkivali sukobe – mi smo birali mir, kazala je.
„Republika Srpska se ni pod kojim uslovima ne može odreći 9. januara. Ne možete se odreći nečega što se dogodilo i što je istorijska činjenica. Pokušaji zabrane i brisanja sjećanja, ta vrsta kolektivne lobotomije, nisu uspjeli ni u mnogo represivnijim i monstruoznijim sistemima, pa neće ni danas. To nema veze sa tim da li neko želi da vam nešto zabrani ili da li vi na to pristajete. To ima veze sa ljudskom prirodom. Kako ćete Srbima, u čijim je srcima 9. januar duboko važan, oduzeti pravo da ga obilježavaju? Ne možete“, kazala je u intervjuu za „Glas Srpske“ vršilac dužnosti predsjednice Republike Srpske Ana Trišić Babić.
Dodala je da, kao što ni geta i koncentracioni logori nisu mogli zabraniti Jevrejima da slave Pashu ili Hanuku, tako ni danas niko ne može Srbima zabraniti da obilježavaju 9. januar. Naglasila je i da taj datum za Srbe nije važan isključivo u kontekstu Republike Srpske kao političke zajednice, već i kao dan Svetog Stefana, prvomučenika među hrišćanima.
„On je bio krsna slava Nemanjića, ali i Tvrtka Kotromanića. Kao takav, 9. januar predstavlja dubok i nesporan temelj srpskog identiteta u BiH, mnogo stariji i snažniji od savremenih političkih odluka. Ako neko misli da će administrativnim zabranama umanjiti značaj 9. januara za Srbe, onda bi, tom logikom, mogao da krene i u zabranu djela ‘O upravljanju carstvom’ Konstantina Porfirogenita, koje ovaj prostor nedvosmisleno vezuje za srpski narod. Jer i to, iz današnje perspektive, može ‘kvariti’ nečiju predstavu o sebi. To je, naravno, apsurd. Istorija se ne ukida dekretima, a identiteti se ne brišu zabranama – i svaki pokušaj u tom pravcu više govori o nesigurnosti onih koji ga pokušavaju, nego o Srbima i 9. januaru“, rekla je Trišić Babić.
Govoreći o tome kako je došlo do njenog imenovanja na funkciju vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske, Trišić Babić je navela da to nije doživjela kao ličnu ambiciju niti iznenađenje.
„Republiku Srpsku decenijama vodi tim ljudi koji je selektovao Milorad Dodik, i to je činjenica koju mnogi, koji su opsesivno napadali njega misleći da će time srušiti Srpsku, jednostavno ne žele ili ne mogu da razumiju. On je izgradio zid ljudi koji dijele istu ideju, vrijednosti i isti odnos prema Srpskoj. Moje imenovanje za vršioca dužnosti nije bilo lična želja. Narod je demokratski izabrao Dodika da taj posao obavlja pune četiri godine i to duboko poštujem“, istakla je.
Dodala je da je bila spremna da preuzme odgovornost u trenutku kada su, kako je navela, pritisci na Milorada Dodika došli do kulminacije kroz, prema njenim riječima, očiglednu zloupotrebu pravosuđa, te da je njen izbor bio logična posljedica tadašnjeg političkog trenutka. Kako je kazala, nije bilo vremena za lične kalkulacije, već je prioritet bio očuvanje stabilnosti institucija.
Komentarišući odluku Centralne izborne komisije BiH o poništenju dijela izbora, Trišić Babić je ocijenila da se ne radi o izolovanom incidentu, već o dijelu šireg političkog kontinuiteta.
„S jedne strane imate izjave bošnjačkih političara u Parlamentarnoj skupštini BiH koji otvoreno govore da im ‘treba samo pet Srba’ da upravljaju cijelom državom. S druge, imate javne pozive pojedinih srpskih političara da se u izbornoj noći u Banjaluci izazovu nemiri da bi se osporila pobjeda Siniše Karana. To je isti politički tok – želja Sarajeva da poništi Srpsku i demokratski sistem koji joj garantuje autonomiju u dejtonskoj BiH“, kazala je.
Naglasila je da Republika Srpska ima kapacitet za različita politička mišljenja, ali da mora postojati jedinstven stav kada je riječ o očuvanju izbora i institucija.
Govoreći o međunarodnoj poziciji Republike Srpske, Trišić Babić je navela da se Srpska opredijelila za politiku, kako je rekla, zdravog razuma, ostajući dosljedna principima i u vremenima snažnih globalnih pritisaka.
„Danas se ta dosljednost pokazuje kao kapital. Na evropskom nivou ima odlične odnose sa svim narastajućim političkim snagama koje će u velikoj mjeri odrediti političku budućnost Evrope. Na regionalnom nivou ne postoji relevantan politički akter sa kojim nemamo izgrađen dijalog“, rekla je.
Osvrćući se na pitanje odnosa sa Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama, istakla je da Republika Srpska vodi politiku isključivo u skladu sa sopstvenim interesima, naglašavajući da je njen primarni cilj očuvanje dejtonskih prava.
Kada je riječ o ulozi OHR-a, Trišić Babić je ocijenila da BiH može funkcionisati samo na osnovu dogovora demokratski izabranih predstavnika konstitutivnih naroda, te da međunarodne intervencije često predstavljaju prepreku domaćem konsenzusu.
Na kraju, govoreći o Dejtonskom mirovnom sporazumu, naglasila je da on predstavlja dovoljan i stabilan okvir za funkcionisanje BiH.
„Dejtonski sporazum nije samo mirovni akt već i politički i demokratski okvir koji je uspostavio institucionalne mehanizme za rješavanje problema, kako se više nikada ne bi rješavali oružjem. Neizmjerno sam ponosna na Srpsku. Uprkos pokušajima da bude isprovocirana, pritiscima i izazovima, ostala je privržena miru, stabilnosti i Dejtonu. Mnogo puta su neki priželjkivali sukobe – mi smo birali mir.“
