Bosna i Hercegovina, iako još uvijek formalno nije članica NATO-a, nalazi se najbliže punopravnom članstvu među svim državama kandidatima.
Ključni okvir saradnje s Alijansom je Akcioni plan za članstvo (MAP), u okviru kojeg Bosna i Hercegovina svake godine dostavlja Program reformi – dokument koji bilježi napredak u oblastima vladavine prava, sigurnosti, odbrane i ekonomije.
Unutrašnji kompromis
Od 2019. godine BiH redovno šalje ovaj dokument u Brisel, a Program reformi za 2025. godinu već je usvojen na nivou Komisije za saradnju s NATO-om i čeka odobrenje Vijeća ministara BiH.
Dokument predviđa niz konkretnih koraka: profesionalizaciju i modernizaciju Oružanih snaga BiH, nabavku savremene opreme – uključujući dronove, helikoptere, protivvazdušne i protivoklopne sisteme – te usklađivanje sa NATO standardima kroz zajedničke vježbe i jačanje interoperabilnosti.
Pored vojnih reformi, poseban akcenat stavljen je na bolju koordinaciju civilnih i vojnih institucija, posebno u kriznim situacijama, što predstavlja dio šire strategije jačanja otpornosti države.
Ipak, put prema članstvu i dalje je opterećen unutrašnjim političkim podjelama. Entitet Republika Srpska, koji je 2017. usvojio rezoluciju o vojnoj neutralnosti, i dalje odbacuje svaku ideju o pridruživanju NATO-u. Zbog toga je postignut kompromisni model, prema kojem BiH u Brisel ne šalje Nacionalni akcioni plan, već Program reformi, dok je Komisija za NATO integracije preimenovana u Komisiju za saradnju s NATO-om.
Najteži dio puta
Kako objašnjava analitičar Adis Hadžović, “saradnja je nastavljena, iako se politički stavovi suštinski nisu promijenili”, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Hadžović ističe da MAP ne znači automatsko članstvo, već omogućava nastavak tehničke saradnje i reformi koje BiH približavaju standardima Saveza.
Za konačan korak – punopravno članstvo – Bosna i Hercegovina će morati dobiti saglasnost svih 32 članice NATO-a, ali i postići unutrašnji politički konsenzus, što se trenutno pokazuje kao najzahtjevniji dio procesa.