Komšić i Bećirović najavili apelaciju Ustavnom sudu BiH zbog zabrane simbola Armije RBiH
Nakon što je odbijen veto Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske na izmjene Krivičnog zakonika RS, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Denis Bećirović trebali bi pred Ustavnim sudom BiH osporiti sporne odredbe tog zakona.
U središtu pažnje nalaze se odredbe kojima se predviđa krivična odgovornost za javno isticanje, prikazivanje i nošenje određenih simbola, zastava, oznaka, pozdrava ili parola kojima se, prema formulaciji zakona, promovira ili veliča Armija Republike Bosne i Hercegovine.
Ove odredbe izazvale su posebno snažne reakcije u Federaciji BiH, gdje se u javnosti njihovo donošenje povezuje sa zastavom Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima i drugim obilježjima koja se vežu za period odbrane BiH.
Šta predviđaju izmjene Krivičnog zakonika RS?
Izmjenama su predviđene zatvorske kazne za osobe koje javno ističu, prikazuju ili nose određene simbole, ali i za one koji ih proizvode, umnožavaju ili stavljaju u promet, ukoliko se utvrdi da se njima promovira ili veliča Armija RBiH u smislu zakonske odredbe.
Za osnovni oblik krivičnog djela predviđena je kazna zatvora do tri godine, dok zakon predviđa strožije sankcije u slučaju nastupanja težih posljedica.
Upravo je način na koji su odredbe formulirane postao jedno od ključnih pitanja političke i pravne rasprave. Kritičari smatraju da bi njihova primjena mogla obuhvatiti simbole koji za veliki broj građana predstavljaju dio historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine.
S druge strane, vlasti Republike Srpske sporne odredbe obrazlažu kroz potrebu regulisanja javnog veličanja određenih vojnih formacija i simbola.
Klub Bošnjaka ranije pokrenuo pitanje vitalnog nacionalnog interesa
Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS pokušao je osporiti izmjene kroz mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Argument Kluba bio je da simboli povezani s Armijom Republike Bosne i Hercegovine imaju posebno mjesto u kolektivnom identitetu i kulturi sjećanja Bošnjaka, zbog čega bi njihovo zakonsko sankcionisanje moglo zadirati u prava konstitutivnog naroda.
Međutim, Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske nije prihvatilo takvu argumentaciju.
U odluci je zaključeno da izmjenama Krivičnog zakonika RS nije povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka. Između ostalog, Vijeće je navelo da se osporene odredbe ne odnose direktno na zastavu Republike Bosne i Hercegovine niti uređuju pitanje njenog međunarodnopravnog kontinuiteta.
Time je otvoren prostor za nastavak pravne borbe pred državnim institucijama.
Komšić i Bećirović tražit će ocjenu ustavnosti
Nakon odluke entitetskog ustavnog suda, naredni korak mogao bi biti pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.
Komšić i Bećirović najavili su da će apelacijom tražiti preispitivanje spornih odredbi, odnosno ocjenu njihove usklađenosti s Ustavom BiH.
U tom postupku moglo bi se otvoriti nekoliko važnih pitanja.
Jedno od njih jeste da li entitet ima pravo da kroz svoje krivično zakonodavstvo ograničava korištenje određenih historijskih i vojnih simbola, posebno kada postoji mogućnost da takva zabrana obuhvati obilježja koja građani koriste u okviru obilježavanja važnih događaja iz historije BiH.
Drugo pitanje odnosi se na granice slobode izražavanja i mogućnost da određeni simbol bude istovremeno historijsko obilježje za jednu grupu građana i predmet političkog ili pravnog spora.
Odluka Ustavnog suda BiH mogla bi imati šire posljedice
Postupak pred Ustavnim sudom BiH mogao bi biti značajan i izvan konkretnog pitanja zastave s ljiljanima ili simbola Armije RBiH.
Ako apelacija bude podnesena, Sud će morati razmotriti odnos između krivičnog zakonodavstva entiteta, ustavnih prava građana i zaštite različitih historijskih i nacionalnih identiteta u Bosni i Hercegovini.
Zbog toga se očekuje da će rasprava o ovim odredbama biti i pravna i politička.
Važno je, međutim, razlikovati političke ocjene od konačne odluke o ustavnosti. Činjenica da su određene odredbe izazvale političke reakcije ne znači sama po sebi da su neustavne. Konačnu ocjenu o tome, ukoliko apelacija bude podnesena i postupak proveden, dat će Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
