Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt ocijenio je da je protekla godina obilježena nizom propuštenih prilika, ističući da su domaći politički akteri mogli učiniti znatno više na evropskom putu zemlje i u jačanju institucionalne stabilnosti.
Gostujući u jutarnjem programu BHRT-a, Schmidt je govorio o aktuelnim političkim izazovima, pitanju državne imovine te stanju Javnog RTV servisa, naglasivši da za zastoje ne postoji jedan odgovorni pojedinac, već da je problem u izostanku stvarne saradnje unutar institucija.
Propuštene prilike i nefunkcionalnost vlasti
Schmidt je naveo da je Vijeće ministara BiH imalo dovoljno prostora za odlučnije djelovanje, ali da to nije iskorišteno. Posebno je ukazao na činjenicu da Bosna i Hercegovina još uvijek nema imenovanog ministra sigurnosti, što, prema njegovim riječima, jasno pokazuje nefunkcionalnost aktuelne političke koalicije.
„Bilo je prilika da se naprave iskoraci, ali one, nažalost, nisu iskorištene“, poručio je Schmidt, dodajući da se s pravom postavlja pitanje postoji li uopće stabilna i operativna vlast na državnom nivou.
Odgovornost i Dejtonski sporazum
Govoreći o odgovornosti za usporen napredak zemlje, Schmidt je naglasio da ne osjeća ličnu krivicu, ističući da se u javnosti često traži krivac kako bi se odgovornost prebacila na druge.
Njegov mandat, kako je naveo, bio je fokusiran na jačanje vladavine prava i ekonomije, te na očuvanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naglasio je da nikada nije dovodio u pitanje postojanje Republike Srpske, ali da ima obavezu reagovati na političke narative koji, prema njegovim riječima, stvaraju iskrivljenu sliku stvarnosti.
„Postoje političke fatamorgane koje nemaju uporište u realnosti. U takvim situacijama poručujem političarima da se zapitaju šta su oni konkretno učinili“, rekao je visoki predstavnik.
Ostaje do ispunjenja ciljeva 5+2
Osvrnuvši se na spekulacije o svom odlasku, Schmidt je poručio da ne planira napustiti Bosnu i Hercegovinu dok ne budu ispunjeni ciljevi iz Programa 5+2, koji se odnose na završetak međunarodnog nadzora.
Kazao je da je iznenađen medijskim navodima o njegovom povlačenju, naglašavajući da takvu izjavu nikada nije dao. Dodao je da će ostati na funkciji sve dok razvoj Bosne i Hercegovine ne postane održiv i nepovratan, izražavajući nadu da bi se to moglo desiti u narednih nekoliko godina.
Na pitanje da li je iko tražio njegovu ostavku, Schmidt je rekao da je to učinila jedino Željka Cvijanović, te da nijedan međunarodni zvaničnik nije postavio takav zahtjev.
Izborni zakon, državna imovina i BHRT
Govoreći o temama koje godinama opterećuju rad institucija, Schmidt je naglasio da rješenja prvenstveno moraju doći od domaćih političkih aktera, a ne od međunarodne zajednice. Kao ključna pitanja izdvojio je izborni zakon, državnu imovinu i tešku finansijsku situaciju BHRT-a.
Kada je riječ o izbornom zakonodavstvu, poručio je da je to prije svega odgovornost Parlamentarne skupštine BiH, ali da ne isključuje vlastitu ulogu ukoliko domaće institucije ne postignu dogovor. Naglasio je da se izmjene izbornog zakona ne mogu posmatrati odvojeno od Ustava BiH i obaveze provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Podsjetio je da su ranije nametnute izmjene već dio važećeg zakonodavstva, te da postoji realna mogućnost uvođenja novih tehnologija na narednim izborima, iako nije realno očekivati da se sve promjene provedu odjednom.
Upozorio je i na ozbiljne nepravilnosti u izbornom procesu, navodeći da je Centralna izborna komisija utvrdila probleme na više od 100 biračkih mjesta, što, kako je rekao, zahtijeva korištenje svih raspoloživih mehanizama kako bi se zaštitila volja birača i spriječile izborne manipulacije.
Državna imovina i razvojni projekti
O pitanju državne imovine Schmidt je kazao da je još ranije pozvao Parlament da preuzme odgovornost i pronađe trajno rješenje. Naveo je da je proces ponovo pokrenut, te da postoje konkretni prijedlozi, uključujući inicijative članova Predsjedništva i zastupnika u državnim institucijama.
Prema njegovoj ocjeni, neriješeno pitanje državne imovine predstavlja ozbiljnu prepreku investicijama i infrastrukturnim projektima, među kojima je i izgradnja autoputa na koridoru 5c. Smatra da je potreban snažniji pritisak na političke lidere kako bi se ovaj problem konačno riješio.
Odbacio je tvrdnje da državna imovina ugrožava entitete, ocijenivši takve stavove politički neutemeljenim. Naglasio je da svaki nivo vlasti ima pravo koristiti imovinu u interesu građana, podsjetivši i na kontinuirani interes Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država da se ovo pitanje zatvori.
Teška situacija BHRT-a
Govoreći o stanju Javnog RTV servisa BiH, Schmidt je potvrdio da se vode razgovori o finansijskoj pomoći, ali je upozorio da novac sam po sebi nije dovoljan bez temeljitog restrukturiranja i novog koncepta rada BHRT-a.
Naglasio je da odgovornost za rješavanje ovog problema leži isključivo na Parlamentu i Vijeću ministara BiH, te da visoki predstavnik može reagovati samo ukoliko to bude neophodno. Upozorio je da se BHRT nalazi u izuzetno teškoj situaciji, što direktno utiče na zaposlene i ugrožava funkcionisanje javnog servisa.
Podsjetio je i na sudsku odluku u Banjoj Luci kojom je naložena isplata sredstava BHRT-u, ističući da ta odluka još uvijek nije provedena, te poručio da će Evropska unija i međunarodni partneri pažljivo pratiti dalji razvoj situacije.
