data-nosnippet>
Ministarstvo finansija i trezora Sjedinjenih Američkih Država ukinulo je sankcije Miloradu Dodiku i još 48 fizičkih i pravnih lica iz entiteta Republika Srpska. Među njima su i Željka Cvijanović, članovi Dodikove porodice, njihove firme te brojni bliski saradnici.
O ovoj odluci u Dnevniku 2 Federalne televizije govorio je dopisnik iz Washingtona Ivica Puljić, koji je pojasnio kontekst i moguće razloge promjene američke politike prema Bosni i Hercegovini.
Šta je prethodilo ukidanju sankcija?
„Na početku treba reći da ono što se odlučuje u Americi ne treba utjecati na zbivanja u Bosni i Hercegovini. To su američke odluke, a ne odluke bosanskohercegovačke vlade. Sve američke administracije, osim druge Trumpove, imale su isti pristup prema BiH: podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu zemlje, dok su sankcije bile usmjerene prema onima koji destabiliziraju mirovni sporazum, koji su korumpirani ili povezani s onim što Amerikanci smatraju neprijateljskim. Najveći dio američkih kritika bio je usmjeren prema entitetu RS i Miloradu Dodiku. Sankcije su bile logičan rezultat takvih postupaka“, kazao je Puljić.
Specifičan pristup druge Trumpove administracije
„Druga Trumpova administracija, vođena smjernicama Heritage fondacije (Projekt 2025), razlaže ne samo američko društvo nego i veći dio svijeta. Od dolaska Trumpa u Bijelu kuću 20. januara ove godine, stav prema BiH se nije bitno mijenjao. Međutim, 8. marta državni sekretar Marco Rubio napisao je da postupci Milorada Dodika potkopavaju institucije BiH i ugrožavaju sigurnost i stabilnost zemlje. Pozvao je partnere u regiji da se pridruže u borbi protiv, kako je rekao, opasnog i destabilizirajućeg ponašanja. To je potvrdilo i pismo dvostranačke skupine senatora 12. marta, koje je kritikovalo Dodikove aktivnosti jer prijete teritorijalnom integritetu i etno-socijalnoj koheziji BiH“, podsjetio je Puljić.
Dodao je da je „Rubio dobro upoznat sa zbivanjima u BiH, ali djeluje u skladu s uputama koje dobiva iz Bijele kuće“.
„Dodik i njegovi saradnici uložili su 20 miliona dolara u lobiranje u Americi, ali to do sada nije dalo rezultate. Sadašnja situacija nije samo rezultat lobiranja, već i promjene američke politike u svijetu i prema Balkanu“, istakao je.
Kada je počela promjena stava?
Ključna promjena politike dogodila se dolaskom Christophera Landaua na mjesto zamjenika državnog sekretara, koji je jasno poručio:
„Trumpova administracija je spremna isprobati drugačiji pristup za BiH. To znači da smo spremni slušati i sarađivati sa svim stranama. Sporazumi moraju biti čvrsti da bi se održali, ali i dovoljno fleksibilni da se prilagode promjenjivim vremenima.“
Puljić podsjeća da je „ova poruka izrečena krajem maja u Daytonu, kada se Željka Cvijanović sastala s Christopherom Landauom“.
Interesi Washingtona
„Amerikanci su posebno zainteresirani za rijetke minerale, poput litija, koje Dodik predstavlja kao svoje vlasništvo. Istovremeno, Moskva, Beograd i Banja Luka sve više koriste narativ da sebe predstavljaju kao branitelje kršćanstva od islama, što očito rezonira i kod trenutne američke administracije. U Evropi se Washington okreće saveznicima poput Viktora Orbana, koji forsira slične stavove i djeluje kao podrška Dodiku“, rekao je Puljić.
Šta slijedi?
„Već u petak mogli bismo svjedočiti službenim promjenama američke politike, kada predstavnici SAD-a budu izlagali na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, gdje će se raspravljati o situaciji u BiH i produženju mandata EUFOR-a. Rusi će tražiti zatvaranje OHR-a i smjenu Christiana Schmidta, čemu su se zapadni saveznici do sada protivili. Sada će se vidjeti hoće li SAD zadržati svoje stavove ili ih promijeniti. Nisu svi američki zakonodavci složni oko skidanja sankcija, a reakcije će se nastaviti u narednim danima“, zaključio je Puljić, dodajući da dalji razvoj situacije zavisi od bosanskohercegovačkih vlasti i diplomatije.
