data-nosnippet>
Čelnik Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine poručio je ministru vanjskih poslova Mađarske da se „prestane miješati“ u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine, nakon što je ovaj pozdravio odluku Tužilaštva BiH o obustavi istrage protiv Milorada Dodika.
„Optužbe protiv Dodika nisu se pokazale neutemeljenim – naprotiv, Dodik je kapitulirao pred snagom i autoritetom državnih institucija, uključujući i Ustavni sud BiH, uz podršku onih koji se zalažu za očuvanje teritorijalnog integriteta, suvereniteta, Ustava, mira i stabilnosti Bosne i Hercegovine“, naveo je Denis Zvizdić u pisanom saopćenju u petak.
Peter Szijjarto, šef diplomatije u vladi Viktora Orbána, dan ranije je na društvenoj mreži X izjavio kako je obustavljanje daljih postupaka protiv Dodika „još jednom dokazalo da su optužbe protiv njega bile neosnovane“.
Istaknuvši dugogodišnje veze dvije države, Zvizdić je pozvao Szijjarta da se fokusira na jačanje međudržavne i regionalne saradnje.
„Smatram da bi se vaš odnos prema Bosni i Hercegovini, umjesto na neutemeljenom negiranju pravnih, političkih i drugih činjenica, trebao zasnivati na unapređenju međudržavne i regionalne saradnje“, poručio je Zvizdić.
Podsjetio je na Helsinšku konferenciju kojom su utvrđeni principi i načela međunarodnih odnosa, među kojima je jedno od najvažnijih načelo nemiješanja u unutrašnje stvari drugih država. Dodao je da bi Szijjarto to morao znati, „jer to zna svaki diplomatski početnik“.
„Poseban problem predstavlja Szijjartovo trajno nerazumijevanje političkih prilika i društvenih odnosa u BiH, zbog čega, očigledno, jedini kriterij u njegovim reakcijama jeste apologetska odbrana Dodikovih antiustavnih i antidržavnih poteza“, naglasio je Zvizdić.
Podsjetio je i da je Tužilaštvo BiH donijelo naredbu o nesprovođenju istrage jer je „Dodikove antiustavne zakone“, kojima je putem NSRS-a pokušao jednostrano izvući entitet RS iz ustavno-pravnog i institucionalnog okvira države, Ustavni sud BiH stavio van snage, a potom ih je Narodna skupština RS-a formalno poništila.
Milorad Dodik je bio predsjednik Republike Srpske do 12. juna 2025. godine. Kao jedna od ključnih figura bosanskih Srba, često se sukobljavao s visokim predstavnikom u BiH i zapadnim diplomatama zbog svog zalaganja za veću autonomiju RS-a unutar BiH.
Ranije ove godine, Sud BiH osudio je Dodika na godinu zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Tužilaštvo BiH je kasnije obustavilo još jednu istragu protiv njega i nekoliko zvaničnika RS-a, navodeći kao razlog nedostatak dokaza. Istraga je bila pokrenuta nakon što je Narodna skupština RS-a usvojila zakone kojima je onemogućeno djelovanje državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriji entiteta – koje je Ustavni sud BiH potom proglasio neustavnim. Dodik i njegovi saradnici bili su pod istragom zbog napada na ustavni poredak.
Skupština RS-a je 18. oktobra imenovala Anu Trišić Babić za vršiteljicu dužnosti predsjednice i ukinula više spornih zakona koji su prethodno osporeni pred Ustavnim sudom BiH – uključujući zakone o državnoj imovini, primjeni odluka državnog suda i Izborni zakon RS-a.
Dodik i dalje ostaje duboko polarizirajuća figura u poslijeratnoj politici BiH – dok ga pristalice hvale zbog „odbrane srpskih interesa“, zapadni zvaničnici ga oštro kritikuju zbog potkopavanja ustavnog poretka i stabilnosti države.
