U bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska danas je trebao biti održan referendum na kojem bi se građani izjasnili o odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta, presudi Suda BiH protiv Milorada Dodika, te odluci Centralne izborne komisije BiH kojom mu je oduzet mandat predsjednika entiteta. Ipak, iako je datum glasanja bio zvanično utvrđen, referendum nije održan.
Prethodno utvrđeno referendumsko pitanje glasilo je:
„Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Christiana Schmidta i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika RS, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku Dodiku?“
Narodna skupština RS-a ovu je odluku usvojila 23. augusta, a glasanje je bilo zakazano za 25. oktobar. Međutim, u međuvremenu je vlast u Banjoj Luci odustala od realizacije, nakon što je Milorad Dodik priznao presudu Suda BiH, kojom mu je izrečena jednogodišnja zatvorska kazna i zabrana obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina.
Poništavanje zakona i promjene u vrhu vlasti
Istovremeno, skupštinska većina u NSRS-u poništila je sve zakone usvojene u proteklih osamnaest mjeseci, koje je Ustavni sud BiH ocijenio neustavnim i nespojivim s Dejtonskim mirovnim sporazumom. Upravo su ti propisi bili povod za pokretanje pravnog postupka protiv Dodika, što sada dodatno otvara pitanje njihove političke svrhe.
Nakon pravosnažnosti presude, Dodik je odstupio s funkcije predsjednika RS-a. Za vršiteljicu dužnosti imenovana je njegova dugogodišnja saradnica Ana Trišić-Babić, koja će tu dužnost obavljati do održavanja prijevremenih izbora 23. novembra.
Iako je referendum otkazan, Dodik je početkom oktobra izjavio da ideja nije u potpunosti napuštena, spominjući 9. januar, entitetski praznik, kao mogući novi datum održavanja.
Opozicija: “Još jedna predstava za javnost”
Iz redova opozicije, posebno Srpske demokratske stranke (SDS), referendum je ocijenjen kao „još jedan politički teatar“, osmišljen radi mobilizacije birača i zadržavanja pažnje javnosti kroz dramatizovane poruke i emocije.
U SDS-u smatraju da je odustajanje od glasanja potvrdilo kako nikada nije postojala stvarna namjera da se građani uključe u proces odlučivanja o važnim pitanjima, već da su slične inicijative samo sredstvo za podizanje rejtinga vladajuće stranke.
Stari obrazac bez stvarnih rezultata
Referendumi su već više od decenije prepoznatljiv dio Dodikove političke taktike. Najavljivani su o raznim temama — od pravosuđa i prenesenih nadležnosti do potencijalnog otcjepljenja RS-a — ali gotovo nijedan nije zaživio u praksi.
Za građane Republike Srpske to znači da:
• izjašnjavanje naroda ostaje samo simboličko,
• referendumi služe kao instrument političkog pritiska,
• velika obećanja rijetko dobijaju konkretne rezultate.
Najnoviji primjer – otkazivanje glasanja o Schmidtovim odlukama i presudi Suda BiH – još jednom pokazuje da se “plebiscit demokratije” pretvara u alat političkog marketinga.
Bez utjecaja na ustavni poredak BiH
Uprkos čestim političkim tenzijama i pozivima na „odlučivanje naroda“, nijedan od ranije najavljenih referenduma nije doveo do promjena ustavnog položaja Republike Srpske niti do izmjena pravnog poretka Bosne i Hercegovine.
Dejtonski okvir ostaje čvrsto na snazi, dok međunarodne institucije pažljivo prate situaciju.
Tako se potvrđuje da referendum, iako povremeno diže političku temperaturu, ne mijenja realne odnose moći, već služi kao sredstvo unutrašnje kontrole i očuvanja vlasti.