Gorica Dodik, kćerka lidera SNSD-a Milorada Dodika, izazvala je polemiku objavama na društvenoj mreži X u kojima je branila svog oca nakon izvještaja američkih medija o angažmanu političkih stratega povezanih s Donaldom Trumpom u Republici Srpskoj.
Prema pisanju New York Timesa, Chris LaCivita i James Blair boravili su u Banjoj Luci i pružali savjetodavne usluge vlastima RS-a uoči izbora u Bosni i Hercegovini. Navodi o njihovom angažmanu i isplatama otvorili su pitanja o političkom lobiranju i mogućem sukobu interesa.
Reagujući na izvještaje, Gorica Dodik kritikovala je američku aktivisticu Evi Kokalari, koja je javno govorila o političkim vezama Milorada Dodika s Rusijom i ljudima iz Trumpovog okruženja. U objavama joj je uputila niz ličnih uvreda i poručila da bi, kako tvrdi, zbog iznesenih navoda trebala završiti u zatvoru.
U jednoj od poruka napisala je: „Ti si bolesna žena puna mržnje i trebaš na liječenje. Da ima pravde, završila bi u zatvoru za sve laži što pišeš o Miloradu.“ Kokalari je prethodno kritikovala Dodikove političke veze i njegove odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Gorica Dodik u svojim objavama osvrnula se i na američku novinarku Christiane Amanpour, kao i na političke predstavnike Bošnjaka. Pojedine objave sadržavale su tvrdnje kojima je Bošnjake povezivala s islamskim ekstremizmom, ali u dostavljenom tekstu za takve generalizacije nisu navedeni dokazi.
U raspravi je spomenula i napad na Ambasadu SAD-a u Sarajevu 2011. godine, objavivši snimak tog događaja uz komentar upućen drugom korisniku mreže X.
Braneći svog oca, Gorica Dodik tvrdila je da on podržava poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok je političke protivnike optuživala za njegovo nepoštovanje. Te ocjene predstavljaju njene stavove iznesene na društvenim mrežama.
U međuvremenu, Donald Trump govorio je o angažmanu LaCivite i Blaira, navodeći da su oni vanjski konsultanti. Prema dostavljenom tekstu, prvo je spomenuo mogućnost prekida saradnje u slučaju sukoba interesa, a kasnije izjavio da takav sukob ne postoji.
Slučaj je ponovo otvorio raspravu o lobiranju iz Republike Srpske u Washingtonu, odnosima Dodikovog političkog kruga s ljudima iz Trumpove administracije i granicama političke komunikacije na društvenim mrežama.