Mogu li Sjedinjene Američke Države ponovo uvesti sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima? To pitanje razmatrali su američki analitičar Kurt Bassuener i stručnjak za političku komunikaciju Krešimir Macan gostujući u emisiji Novi dan na N1, gdje su govorili o lobiranju za interese Republike Srpske i njegovom utjecaju na američku politiku.
Bassuener je istakao da su ga iznenadili odjek izvještaja New York Timesa i brza reakcija američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ipak, naglasio je da se slučaj ne može jednostavno porediti s aferom Watergate.
Macan je objasnio da lobiranje i političko savjetovanje nisu sami po sebi sporni, pod uslovom da su transparentni i u skladu sa zakonom. Međutim, smatra da se otvara ozbiljno pitanje kada se ciljevi plaćenih aktivnosti sukobljavaju s interesima Bosne i Hercegovine.
Prema njegovoj ocjeni, vlasti Republike Srpske uspjele su ostvariti određene političke ciljeve kroz kontakte s ljudima koji imaju pristup američkim institucijama. Bassuener je, s druge strane, ukazao na javno dostupne ugovore u kojima se spominju ukidanje sankcija, djelovanje prema visokom predstavniku i podrška nezavisnosti RS-a.
Ipak, Bassuener je priznao da ne može sa sigurnošću utvrditi koliki je utjecaj lobiranja na promjene američke politike, a koliko su one rezultat ideoloških stavova pojedinih političara. Smatra da bi Kongres mogao organizovati rasprave i saslušanja, dok će daljnje informacije zavisiti i od rada istraživačkih novinara.
Posebno pitanje je trošenje javnog novca. Macan je poručio da bi izdaci finansirani iz budžeta Republike Srpske i drugih javnih institucija trebali biti podložni kontroli, kako bi građani mogli provjeriti na šta je novac potrošen i kakvi su rezultati postignuti.
Sagovornici su razgovarali i o Južnoj plinskoj interkonekciji. Bassuener je doveo u pitanje ekonomsku opravdanost projekta, dok Macan nije isključio mogućnost da su lobističke aktivnosti povezane s poslovnim interesima, uz napomenu da takva veza nije dokazana na osnovu iznesenih informacija.
Bassuener je upozorio i na sporove oko državne imovine te odbacio ideju da bi eventualna podjela Bosne i Hercegovine mogla proći mirno. Prema njegovoj procjeni, dio američkih političara mogao bi tražiti ponovno uvođenje sankcija Dodiku i njegovim saradnicima.
Ipak, ostaje neizvjesno hoće li američka administracija zaista promijeniti svoju odluku. Kako je Bassuener zaključio, eventualni povratak Dodika i njegovih saradnika na OFAC-ovu listu tek treba vidjeti.