Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, milionima maraka poreskih obveznika platio je ukidanje američkih sankcija – sebi, svojim potomcima, rodbini i prijateljima – dok je kod Trumpove administracije zaigrao na kartu koja danas, čini se, najviše prolazi: „zaštita kršćana od muslimanskog fundamentalizma“.
Dodik i dalje širi narative vjerske i nacionalne netrpeljivosti, a njegovi američki lobisti, mahom kontroverzne ličnosti poput osuđenog političara Roda Blagojevića ili desničarske novinarke Lare Logan, i dalje aktivno rade u njegovu korist.
Ipak, iza kulisa se odvija nova politička drama – u koju je, prema svemu sudeći, sve snažnije uključen i Dragan Čović, lider HDZ-a BiH.
ZVONO NA UZBUNU: Čović i lobiranje za treći entitet
„Slobodna Bosna“ je ranije upozoravala na istupe iz redova HDZ-a u kojima se sve češće spominje ideja preustroja Bosne i Hercegovine i uspostave trećeg entiteta. Čović je tu ideju javno promovirao više puta, povezujući je s „novim američkim pristupom BiH“.
Glavna veza HDZ-a s američkim lobistima vodi preko europarlamentarke Željane Zovko, koja održava kontakte s američkim konzervativnim krugovima, a s druge strane Atlantika stoji ključni Čovićev saveznik – Max Primorac, Amerikanac hercegovačkog porijekla i jedan od vodećih analitičara Heritage Foundationa, bliskog bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu.
Ko je Max Primorac?
Primorac je Senior Research Fellow u „The Heritage Foundation Margaret Thatcher Center for Freedom“, zadužen za globalni razvoj, međunarodnu religijsku slobodu i vanjsku politiku SAD-a.
Radio je u američkoj vladi kao savjetnik u State Departmentu i USAID-u, a između 2003. i 2008. bio je uključen u poslijeratnu obnovu Iraka. Također je osnovao nekoliko konzervativnih organizacija u regiji bivše Jugoslavije.
Danas vodi savjetodavne poslove za privatni sektor – energetiku, sigurnost, infrastrukturu i telekomunikacije – te se bavi izradom političkih analiza u kojima često kritizira međunarodni pristup BiH.
Primorčeva vizija: BiH „iz tri dijela“
U julu ove godine, Primorac je objavio analizu u kojoj poziva administraciju Donalda Trumpa da radikalno promijeni američku politiku prema BiH.
Njegovi prijedlozi gotovo u potpunosti odražavaju zahtjeve političkih elita iz Republike Srpske i HDZ-a BiH:
• ukidanje Ureda visokog predstavnika (OHR),
• eliminaciju stranih sudija iz Ustavnog suda BiH,
• ustavni preustroj BiH u tri etničke jedinice,
• te napuštanje koncepta građanske države.
Prema Primorcu, „projekt izgradnje države BiH propao je“, a OHR opisuje kao „imperijalnog namjesnika s totalitarnim ovlastima“. On predlaže da SAD povuku podršku Bonskim ovlastima i „dopuste narodima BiH da sami odlučuju o svojoj budućnosti“.
Napad na koncept građanske države
Primorac u svojim analizama negira ideju građanske BiH, tvrdeći da „fikcija bosanskog identiteta“ služi za „favoriziranje Bošnjaka nad Srbima i Hrvatima“.
Zalaže se za sistem „legitimnog predstavljanja“, prema kojem bi svaka etnička zajednica imala vlastitu federalnu jedinicu – rješenje koje bi, prema njegovom mišljenju, „osiguralo stabilnost i smanjilo birokratske troškove“.
Posebno napada Ustavni sud BiH, tvrdeći da „tri strana suca sistemski podržavaju centralističku, probošnjačku agendu“, te poziva na njihovo uklanjanje iz pravnog sistema.
Strah od „radikalizacije Bošnjaka“ kao politički alat
Primorčeva analiza sadrži i niz tvrdnji o „islamskom ekstremizmu u BiH“, navodeći da su „veze s Iranom i Muslimanskom braćom obnovljene“ i da „postoji rizik od ponovne radikalizacije“.
Ove tvrdnje predstavljaju temelj Dodikovog i Čovićevog lobiranja kod američke desnice – BiH se u tim krugovima pokušava prikazati kao „neuspjela muslimanska država“ koja prijeti „kršćanskoj Evropi“.
Uloga Čovića, Zovko i Plenkovića
Prema izvorima „Slobodne Bosne“, Čovićev lobi u SAD-u postaje sve aktivniji. Uz Željanu Zovko i Maxa Primorca, važnu ulogu ima i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je u maju ove godine održao sastanke s predstavnicima Heritage Foundationa.
Njihov zajednički cilj je — lobiranje za ukidanje OHR-a, preustroj BiH u tri entiteta i jačanje uloge hrvatskog faktora u zemlji.
Na ispitu su institucije BiH
Milorad Dodik i Dragan Čović, svaki na svoj način, koriste američku konzervativnu infrastrukturu za jačanje svojih političkih ciljeva. Dodik prodaje narativ „zaštite kršćanstva od islama“, dok Čović kroz lobiste poput Maxa Primorca pokušava institucionalizirati etničku podjelu BiH.
Pitanje koje ostaje jeste — da li će bosanskohercegovačke institucije imati snage i jedinstva da odgovore na ove pokušaje, prije nego što proces preustroja države iz međunarodnih kancelarija pređe u konkretne političke odluke.