Pravosudne institucije Bosne i Hercegovine nisu dale nikakav odgovor kada je u pitanju umiješanost u kriminal i korupciju i da ispitaju i istraže navode iz optužbi američke ili bilo koje druge administracije zemalja koje su uvele sankcije predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata Miloradu Dodiku.
To je u razgovoru za “Slobodnu Bosnu” istakla Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala Bosne i Hercegovine komentirajući da li su ukidanjem sankcija američke administracije legalizirane kriminalne i koruptivne radnje koje je počinio Milorad Dodik i zvaničnici i preduzećima u RS-u.
– Osnove i obrazloženja su postojale kada su sankcije uvođenje. Ono što nažalost nismo vidjeli nakon toga jeste da, posebno kada govorimo o sankcijama koje su bile uspostavljene zbog umiješanosti u korupciju, epilog toga. Mi nismo naime, dalje vidjeli zapravo nikakav odgovor nadležnih institucija Bosne i Hercegovine da ispita navode američke ili bilo koje druge administracije koja izriče sankcije u ime svojih država za osobe kojim su one izrečene.
Politički mehanizmi sankcija
Nužno je da se ispitaju navodi i da se provedu određene istrage. Mi ni u jednom od ovih slučajeva nismo vidjeli odgovor domaćih institucija Bosne i Hercegovine na te stvari, istakla je Korajlić.
Naglasila je i da sankcije postoje kao neka vrsta pritiska prema pojedincima kojima se izriču da postupe u određenom smjeru.
– U ovom slučaju Dodika i ostalih da priznaju odluke domaćih institucija, prvenstveno sudova. Vrlo često su sankcije i politički mehanizmi koji se koriste, navela je Korajlić.
Ona je naglasila i da je problem što se ukidanje američkih sankcija kod osoba kojima su bile izrečene doživljava kao izvjesna “pobjeda”.
– Nažalost mi ćemo sada vidjeti da će se ukidanje sankcija predstaviti i već se predstavlja kao neka neka vrsta nepravde koja je ranije učinjena, kao neka vrsta pobjede. I nažalost samo će dodatno ohrabriti sve ove intencije i ponašanja zbog kojih su na kraju te sankcije prvobitno i bile izrečene, navela je Korajlić.
Opet ostaje, kaže, i pitanje toga da li ćemo stalno očekivati od međunarodnih faktora i drugih država i vlada da se bave našim poslom, da izriču sankcije i vode određene procese ili treba da očekujemo od naših institucija u Bosni i Hercegovini da procesuiraju svaki vid kršenja Ustava i zakona Bosne i Hercegovine.
Pritisak na pravosuđe
Kada je u pitanju odluka Tužilaštva BiH da obustavi istragu o napadu na ustavni poredak BiH protiv Milorada Dodika, predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i bivšeg premijera RS-a Radovana Viškovića, navodi, da su i tu stvari posve jasno vidljive.
– I tu vidimo da je to posljedica jednog velikog pritiska koje je vršeno na pravosuđe. S druge strane moguće i nekog kompromisa s obzirom na to da je Dodik već prethodnbo osuđen, doduše za drugu vrstu krivičnih djela, i da se time kao smatra da se on sada nema potrebe da se procesuira za druge stvari. Nažalost viđamo veliki pritisak koji se vrši na pravosuđe. Vidjeli smo ovih dana i ogroman pritisak koji je išao prema Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, dok jučer nije donesena odluka po apelaciji Milorada Dodika, ukazuje Korajlić.
No, sveukupno stanje djelovanja pravisudnih institucija, navodi, kod građana unosi nepovjerenje i zbunjenost.
– Nažalost to sve dovodi građane Bosne i Hercegovine do jedne potpune neizvjesnosti i nesigurnosti da se više ne možete osloniti da će pravosuđe i kada započne nešto istrajati u tome , ali i da se može očekivati da odole jednom tolikom nivou pritisaka koje trpe. I tu imamo zapravo zloupotrebu pravosudnih institucija u političke svrhe, imamo različita postupanja i stavove koji se iznose u ime tih istih institucija koji stvaraju dodatnu vrstu konfuzije. Sve zajedno kada to gledamo nažalost to sigurno neće dovesti do unapređenja povjerenja u njihov rad koje nam je suštinski prijeko potrebno. Jer, i ranija istraživanja prethodnih godina pokazuju da je povjerenje u njihov rad na rekordno niskom nivou, poručila je Korajlić.