Dodik pojačava lobiranje u Washingtonu: Kako se mijenja odnos Trumpove administracije prema lideru SNSD-a

Odnos Sjedinjenih Američkih Država prema Miloradu Dodiku posljednjih godina prolazi kroz značajne promjene, a posebno se ističe činjenica da je Washington ranije koristio sankcije kao jedan od ključnih instrumenata pritiska na lidera SNSD-a i njegove saradnike. Istovremeno, promjena političke atmosfere u SAD-u otvorila je prostor za novu lobističku strategiju Dodikovog političkog kruga.

O novim odnosima između Dodika i pojedinih krugova bliskih administraciji Donalda Trumpa govorio je novinar Ivica Puljić za Face.ba, analizirajući način na koji se lider Republike Srpske pokušava predstaviti američkoj desnici i konzervativnim političkim krugovima.

Prema Puljićevoj ocjeni, Dodik se u toj strategiji nastoji predstaviti kao političar koji se suprotstavlja onome što njegovi lobisti opisuju kao „globalističku“ politiku i kao zaštitnik hrišćanskog identiteta. U takvom narativu posebno mjesto zauzima prikaz Dodika kao političara koji se navodno suprotstavlja „muslimanskoj dominaciji iz Sarajeva“.

Takva poruka, prema Puljićevim tvrdnjama, može naići na razumijevanje među dijelom američke desnice, posebno u političkoj atmosferi u kojoj su kulturni i identitetski sukobi postali važan dio političkog diskursa.

Promjena generacije u Washingtonu

Puljić smatra da je jedan od razloga za promjenu odnosa prema Dodiku činjenica da su iz američke politike otišli brojni ljudi koji su bili direktno uključeni u oblikovanje politike prema Bosni i Hercegovini nakon Dejtonskog sporazuma.

Generacija američkih političara koja je bila snažno vezana za završetak rata i poslijeratnu obnovu BiH imala je drugačiji pogled na ulogu Washingtona u zemlji. Danas je, međutim, američka politika prema Balkanu dio šireg preispitivanja međunarodnog angažmana SAD-a.

U takvom okruženju Dodikovi lobisti pokušavaju promijeniti način na koji se njegova politika predstavlja u Washingtonu.

Prema Puljićevim riječima, u materijalima koje proizvode ili finansiraju Dodikovi lobisti često se naglašavaju njegove veze s konzervativnim i hrišćanskim političkim krugovima, dok se istovremeno zanemaruju pitanja zbog kojih je ranije bio predmet američkih sankcija i kritika.

Puljić tvrdi da se na taj način pokušava stvoriti slika o Dodiku kao političaru koji je žrtva pritiska Sarajeva i ranijih američkih administracija.

Sankcije i budućnost odnosa s Washingtonom

Pitanje američkih sankcija ostaje jedno od najvažnijih u odnosima Dodika i Washingtona.

Sankcije su godinama bile korištene protiv Dodika i pojedinaca iz njegovog političkog i poslovnog okruženja. Njihovo eventualno ukidanje ili ponovno uvođenje zavisi od odluka američkih institucija i procjene politike koju provodi njegova administracija.

Puljić smatra da bi novi potez vlasti Republike Srpske koji bi direktno ugrozio američke interese mogao promijeniti trenutnu situaciju. Posebno bi, prema njegovoj procjeni, osjetljivim mogla postati pitanja koja imaju direktnu finansijsku ili geopolitičku važnost za SAD.

Istovremeno, pojedini američki kongresmeni već su tražili snažniji pristup prema Dodiku. Prema Puljićevim navodima, zahtjevi za ponovno uvođenje sankcija upućivani su administraciji u posljednjih nekoliko mjeseci.

Dodikovi kontakti s američkom desnicom

Poseban dio priče odnosi se na kontakte Dodikovog političkog kruga s pojedincima povezanim s Trumpovim konzervativnim političkim okruženjem.

Puljić među imenima koja smatra važnim u toj mreži navodi Mikea Flynna, Roda Blagojevicha i Rudyja Giulianija, kao i druge osobe koje su posljednjih godina bile prisutne u američkoj konzervativnoj politici.

U tom kontekstu spominje se i posjeta Donalda Trumpa Jr. Banjoj Luci, gdje je boravio na poziv Igora Dodika. Američka ambasada u BiH tada je saopćila da je riječ o privatnoj posjeti.

Takvi kontakti, međutim, pokazuju da Dodikov politički krug nastoji izgraditi veze izvan tradicionalnih američkih diplomatskih struktura i približiti se ljudima koji imaju pristup konzervativnim političkim i medijskim krugovima u SAD-u.

Kritike na račun Sarajeva

Puljić veliki dio odgovornosti za promijenjenu situaciju pripisuje i političkim strukturama iz Sarajeva.

Prema njegovoj ocjeni, bošnjački političari godinama su se oslanjali na pretpostavku da će Washington automatski razumjeti njihove stavove i da će američka administracija nastaviti tradicionalnu politiku prema Bosni i Hercegovini.

Takav pristup, smatra Puljić, više nije dovoljan.

Američka politika se promijenila, promijenili su se ljudi koji donose odluke, a politički interesi Washingtona danas nisu identični onima iz perioda neposredno nakon rata.

Zbog toga bi, prema njegovoj ocjeni, politički akteri iz BiH koji žele utjecati na američku politiku morali mnogo ozbiljnije pristupiti lobiranju i angažirati profesionalne lobističke kuće u Washingtonu.

Washington više nije isti

Promjena odnosa prema Dodiku ne znači nužno da su Sjedinjene Američke Države odustale od svojih interesa u Bosni i Hercegovini. Ona prije pokazuje da se način ostvarivanja tih interesa mijenja.

Za Washington su danas važni širi geopolitički odnosi, sigurnost, energetika, odnosi s Rusijom i Kinom, ali i unutrašnja politička dinamika u SAD-u. U takvom okruženju pitanje Bosne i Hercegovine više nije izolovano od američke unutrašnje politike.

Dodikovi lobisti pokušavaju iskoristiti upravo taj prostor. Njihov cilj je predstaviti lidera SNSD-a kao partnera koji može imati zajedničke interese s dijelom američke desnice, dok se njegove ranije politike i sukobi s institucijama BiH nastoje staviti u drugi plan.

Koliko će takva strategija dugoročno biti uspješna zavisit će od odnosa Dodika prema državnim institucijama BiH, njegovih poteza prema međunarodnim akterima, ali i od toga hoće li Washington procijeniti da njegova politika ugrožava američke strateške interese.

Upravo zbog toga pitanje sankcija ostaje otvoreno. Politički odnosi mogu se promijeniti relativno brzo, posebno ako neki potez vlasti Republike Srpske izazove reakciju američke administracije ili Kongresa.

Za Bosnu i Hercegovinu, međutim, ova situacija pokazuje nešto šire: međunarodna podrška više se ne može podrazumijevati. Politički utjecaj se sve više gradi kroz diplomatske kontakte, profesionalno lobiranje i sposobnost da se vlastiti interesi predstave ljudima koji donose odluke.