Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda uskoro će razmatrati situaciju u Bosni i Hercegovini na osnovu izvještaja visokog predstavnika Christiana Schmidta. Paralelno s tim, i ove godine Vlada Republike Srpske poslala je svoj izvještaj. Najvažnije detalje donosi dopisnik FTV-a iz Washingtona, Ivica Puljić.
Puljić podsjeća da je premijer entiteta RS, Savo Minić, uputio pismo ruskom ambasadoru pri UN-u, budući da Rusija ovog mjeseca predsjedava Vijećem sigurnosti.
„Riječ je o redovnom šestomjesečnom izvještaju o stanju u Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik ga dostavlja UN-u, nakon čega slijedi rasprava“, pojasnio je Puljić, ističući da će se u petak na sjednici UN-a raspravljati i o produženju mandata EUFOR-a za narednih godinu dana.
Minićeve optužbe na račun Schmidta
Kako navodi Puljić, u uvodnom dijelu pisma Minić ponavlja opredijeljenost entiteta RS Dejtonskom mirovnom sporazumu, uz tvrdnju da je taj sporazum, kako kaže, “uništen nezakonitim i diktatorskim uredbama međunarodnih visokih predstavnika, među kojima je aktuelni Christian Schmidt najviše pretjerao”.
Prema Puljiću, Minić u pismu optužuje Schmidta da je počinio krivična djela i da je “nelegalni visoki predstavnik koji destabilizira Bosnu i Hercegovinu”, zbog čega se traži njegovo razrješenje i zatvaranje OHR-a.
U dokumentu se, navodi on, međunarodna zajednica poziva da odbaci “nezakonit pokušaj svrgavanja predsjednika RS-a Milorada Dodika”, dok se bošnjački političari i strani predstavnici optužuju za destabilizaciju zemlje.
Istovremeno, Minić u istom pismu naglašava “posvećenost RS-a suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine”.
Američki stav pod lupom
Komentarišući predstojeću sjednicu, Puljić navodi:
„Rusi će insistirati na Schmidtovoj smjeni i ukidanju OHR-a, a vjerovatno će ih podržati i Kina. To nije ništa novo. Velika Britanija, Francuska i Sjedinjene Američke Države, kao i do sada, bit će protiv. Ipak, treba obratiti pažnju na izlaganje američkog predstavnika – jer postoje naznake da bi američka politika prema BiH mogla doživjeti promjene.“
Podsjetio je da se Christopher Landau, zamjenik državnog sekretara SAD-a, više puta sastao sa Željkom Cvijanović u Washingtonu, razgovarajući o mogućim kompromisima s Miloradom Dodikom.
„Trenutno se radi na ukidanju sankcija Dodiku, ali o tome za sada nema nikakve službene potvrde – ni u State Departmentu, ni u Ministarstvu finansija“, rekao je Puljić.
Landau je, dodaje, istakao da je Trumpova administracija spremna primijeniti drugačiji pristup od prethodnih vlada.
„Šta to znači za Bosnu i Hercegovinu? To znači da su spremni slušati i razgovarati sa svim stranama. To je novi politički pravac“, pojašnjava Puljić.
Utjecaj fondacije Heritage
Puljić je upozorio i na utjecaj američke Heritage fondacije, koju opisuje kao “krajnje desničarsku, ali blisko povezanu s Bijelom kućom”.
Prema njegovim riječima, ta fondacija je izradila više analiza o Bosni i Hercegovini, čiji je autor James J. Carafano, a koje su proslijeđene Nacionalnom vijeću za sigurnost u Bijeloj kući.
Carafano, podsjeća Puljić, zastupa stavove koji su u potpunoj suprotnosti s dosadašnjom američkom politikom. On smatra da bi predsjednik Donald Trump mogao zauzeti drukčiji pristup prema Bosni i Hercegovini, te da je potrebno osigurati nove izvore strateških minerala, što se, prema Puljiću, može povezati s Dodikovim ponudama tih resursa Amerikancima.
Carafano također vjeruje da su američke politike prema BiH zrele za reviziju i restrukturiranje.
Tri entiteta kao potencijalni model
U analizama Heritage fondacije navodi se da bi “najizgledniji scenario mogao biti gašenje OHR-a i uspostava tri ravnopravna, suverena entiteta u BiH”.
Koliko daleko bi taj model mogao ići, zavisi, prema Puljiću, od reakcije OSCE-a i Evropske unije, koji su dosad podržavali politiku jačanja državnih institucija.
„To su stvari o kojima se govori, ali nisu dio službene politike SAD-a – ni u Bijeloj kući ni u State Departmentu. Ipak, očito je da se o njima ozbiljno raspravlja“, zaključio je Puljić.