Izbor novog vojnog predstavnika BiH u NATO-u: Kako je major OSBiH ostao bez pristupa tajnim podacima

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez 17. oktobra donio je odluku o pokretanju vanredne procedure izbora kandidata za imenovanje vojnog predstavnika Bosne i Hercegovine u NATO SHAPE (OCC E&F odjel) u gradu Monsu, Belgija.

Komisija za izbor

Riječ je o poziciji koja po nacionalnom ključu pripada Bošnjacima, a kandidat mora imati čin majora Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Mandat novoizabranog vojnog predstavnika trajat će od dana imenovanja od strane Predsjedništva BiH do 31. jula 2027. godine.

Proces bodovanja i rangiranja kandidata provest će Komisija za izbor, koja će biti formirana odlukom ministra. Komisija ima zadatak da ministru dostavi izvještaj s listom najuspješnijih kandidata najkasnije do 28. novembra.
Imena kandidata za članove Komisije predložit će načelnik Zajedničkog štaba OSBiH, generalpukovnik Gojko Knežević.

Kako je, međutim, došlo do potrebe za pokretanjem vanredne procedure, ako BiH već ima svog vojnog predstavnika u NATO-u?

Prema informacijama Stava, nakon što je Obavještajno-sigurnosna agencija BiH (OSA) obavijestila Ministarstvo odbrane da majoru Memsudinu Pamuku, kojeg je Predsjedništvo BiH ranije imenovalo za vojnog predstavnika, ne može biti produžena sigurnosna dozvola jer nije završio srednju školu, Ministarstvo je, na osnovu OSA-inog rješenja, izdalo rješenje o postojanju sigurnosne smetnje, odmah obavijestilo NATO u Monsu i pokrenulo proceduru imenovanja novog vojnog predstavnika.

Sporne diplome

Jedan od uslova za upućivanje u misiju jeste posjedovanje sigurnosne dozvole. Kako piše Stav, Pamuk je od osnivanja Vojske Federacije BiH, a potom i Oružanih snaga BiH, posjedovao sigurnosnu dozvolu – domaću i međunarodnu – u zavisnosti od stepena tajnosti dokumenata.

Međutim, nakon niza afera sa spornim diplomama koje su izbile u javnosti prije četiri godine, OSA u svojim provjerama posebno kontroliše validnost obrazovanja kandidata.
U okviru tih provjera, kod izdavanja sigurnosnih dozvola za oficire OSBiH, provjeravaju se diplome srednje škole i fakulteta, a za podoficire i osnovna škola. Rok trajanja sigurnosne dozvole je pet godina, a s obzirom na to da je Pamuku dozvola isticala, pokrenuta je procedura njenog obnavljanja.

Pitanja u upitniku

Jedno od pitanja u upitniku koji je OSA provjeravala odnosilo se na sve završene škole. Kako saznaje Stav, Pamuk je naveo da je završio Vojnu akademiju u Turskoj i Komandno-štabnu školu u SAD-u.
Službenik OSA-e koji je provodio provjere pitao ga je zašto nije navedena završena srednja škola, na što je Pamuk odgovorio da je pohađao dvije godine vojne srednje škole, ali da je nije završio zbog izbijanja rata. Dodao je da je 1993. godine završio ratnu oficirsku školu, a godinu poslije rata otišao na školovanje u Tursku.

Pamuk se žalio na odluku Ministarstva, koje je istovremeno, po dobijanju informacija od OSA-e, pokrenulo proceduru njegovog povratka u BiH. Njegovu žalbu razmatrat će Ured za razmatranje žalbi BiH.

Ukoliko Ured prihvati žalbu kao osnovanu, predmet će biti vraćen Ministarstvu odbrane, čime bi Pamuk mogao ponovo ući u proceduru.
Ako žalba bude odbijena, on automatski gubi sigurnosnu dozvolu, što znači da ne može obavljati nijednu dužnost u OSBiH koja podrazumijeva pristup tajnim podacima.

Vojnog predstavnika BiH u NATO-u imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, prenosi Stav.