data-nosnippet>
Nakon što je američko Ministarstvo finansija i trezora (OFAC) objavilo odluku o ukidanju sankcija bivšem predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i još 47 fizičkih i pravnih lica, među kojima je niz visokih funkcionera SNSD-a, postavilo se pitanje – zašto je Nikola Špirić jedini visoki funkcioner te stranke kojem sankcije nisu ukinute.
To pitanje je tim zanimljivije s obzirom na to da novom odlukom OFAC-a gotovo da više nema nijednog SNSD-ovca na američkoj listi sankcionisanih. Sa liste su skinuti, između ostalih, Alen Šeranić, Radovan Višković, Željka Cvijanović, Igor Dodik, Srebrenka Golić, Staša Košarac, Siniša Karan, Džerard Selman i Rajko Kuzmanović.
Sankcije iz 2018. godine
Nikola Špirić, koji je trenutno zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, dospio je na američku crnu listu 10. septembra 2018. godine, u prvom mandatu Donalda Trumpa kao predsjednika SAD-a. Međutim, za razliku od većine drugih sankcionisanih SNSD-ovih funkcionera, Špirića nije sankcionisao OFAC, već State Department.
Sjedinjene Američke Države, naime, imaju više od jedne liste sankcionisanih osoba — osim OFAC-ove, postoji i lista koju vodi State Department, te ona Ministarstva trgovine SAD-a.
Razlozi sankcija State Departmenta
Prema obrazloženju iz 2018. godine, Špirić je dospio na listu State Departmenta “jer je bio uključen i ostvario koristi od javne korupcije, što uključuje primanje neprikladnih beneficija u zamjenu za djelovanje na javnim funkcijama i miješanje u javne procese tokom svog mandata u Domu naroda PSBiH.”
Na istoj listi nalaze se i bivši predsjednik VSTV-a i savjetnik Milorada Dodika Milan Tegeltija, njegova tadašnja supruga Tijana Tegeltija, te bivši generalni sekretar SDA Amir Zukić.
State Department i OFAC – ključne razlike
Postoji značajna razlika između sankcija koje izriču State Department i OFAC.
• Sankcije State Departmenta: odnose se prvenstveno na zabranu putovanja u Sjedinjene Države i zabranu izdavanja viza sankcionisanim osobama.
• Sankcije OFAC-a: ciljano pogađaju imovinu i finansije sankcionisanih, blokiraju pristup američkom finansijskom sistemu i onemogućavaju poslovanje s američkim firmama ili partnerima koji posluju s američkim tržištem.
OFAC-ove sankcije, osim finansijskih posljedica, često izazivaju i političke – kao što se vidjelo kada su domaće i međunarodne banke zatvarale račune osobama s američke liste.
Ko je još pod sankcijama
Uvid u aktuelni registar OFAC-a pokazuje da se na listi još uvijek nalaze brojni političari i funkcioneri iz Bosne i Hercegovine. Među njima su Marinko Čavara, Fadil Novalić, Asim Sarajlić, te osobe iz policijsko-pravosudnog sektora, uključujući Dijanu Kajmaković, Osmana Mehmedagića i Gordanu Tadić. Na listi se i dalje nalazi Srpska demokratska stranka (SDS), kao i njen funkcioner Milovan Bjelica.
Šira slika američkih sankcija
Većinu američkih sankcija provodi Ministarstvo finansija SAD-a preko OFAC-a, ali ih mogu izricati i State Department te Ministarstvo trgovine, uz odobrenje predsjednika SAD-a. Američki predsjednik svake godine obnavlja tzv. vanredno stanje za Zapadni Balkan, što omogućava održavanje postojećih i uvođenje novih sankcija.
Aktuelni predsjednik Joe Biden u junu 2021. godine dodatno je proširio ovlaštenja za sankcionisanje u regionu izvršnom naredbom EO 14003, koja kao razloge navodi korupciju te ugrožavanje mira i stabilnosti. Upravo na osnovu te naredbe izrečena je većina sankcija prema pojedincima i institucijama u BiH tokom 2022. godine.
