Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić, otvoreno je govorio za danske medije o trenutnom stanju u BiH i odnosu zemlje prema EU.
Komšić je istakao da, iako EU formalno podržava integraciju zemalja Zapadnog Balkana, iza zatvorenih vrata poručuje kako BiH ne može postati članica Unije sa sadašnjim, etnički podijeljenim sistemom.
„Da budem potpuno iskren, značajan broj članica EU trenutno nije zainteresovan za proširenje. Ono što ih zanima jeste da nas zadrže blizu sebe“, kaže Komšić za danski Politiken.
Problemi sa ustavom i diskriminacijom
Komšić podsjeća da sadašnji ustav Bosne i Hercegovine sadrži diskriminatorne odredbe koje ograničavaju politička prava građana. Sam sistem, kako kaže, temeljen je na etničkoj podjeli – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, dok ostali građani, poput Jevreja i Roma, nemaju pravo kandidovanja u Predsjedništvo ili Dom naroda.
„EU nam često kaže da ne možemo postati članovi sa takvim ustavom. Ali sve se to govori privatno. Nikada to neće reći javno“, pojašnjava Komšić.
Podsjeća se i presuda Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. godine u predmetu Sejdić-Finci, koja je utvrdila da ustav BiH krši ljudska prava, ali do danas nije sprovedena.
Politička volja i međunarodna podrška
Komšić tvrdi da politička elita nema interes da mijenja ovakav sistem jer je moć ukorijenjena u etničkim podjelama. Profesorica balkanskih studija Tea Sindbæk Andersen dodaje da bi promjene bile moguće samo uz snažnu međunarodnu pomoć, ali da takve podrške realno nema.
„Način na koji je vlast strukturisana po etničkoj osnovi uklanja motivaciju da se bilo šta mijenja“, kaže Sindbæk Andersen.
Danska ministrica za evropske poslove, Marie Bjerre, naglašava da se ne slaže sa Komšićem.
„Mi želimo da BiH postane članica EU. Spremni smo pomoći u provođenju reformi, ali poručujemo jasno – reforme su neophodne. Ključno je da zemlja ispuni osnovne principe vladavine prava i da građani ne budu diskriminisani.“