Nakon što je više od 20 sadašnjih i bivših zaposlenika te saradnika Memorijalnog centra Srebrenica pozvano na policijska saslušanja u okviru postupanja Policijske uprave Zvornik i Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, reagovalo je i Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković uputio je pismo svim državama članicama Ujedinjenih naroda, u kojem je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog postupanja prema osobama povezanim s Memorijalnim centrom Srebrenica.
Konaković upozorio na zabrinjavajuće događaje
U pismu je Konaković istakao da želi skrenuti pažnju međunarodne zajednice na, kako je naveo, „duboko zabrinjavajuća događanja“ povezana s Memorijalnim centrom i mezarjem žrtava genocida u Srebrenici.
„Najmanje dvadeset osam sadašnjih i bivših zaposlenika i saradnika Memorijalnog centra pozvano je na ispitivanje od strane policijskih vlasti Republike Srpske, postupajući po zahtjevu Okružnog javnog tužiteljstva u Bijeljini“, naveo je Konaković.
Posebno je naglasio da među pozvanim osobama nisu samo zaposleni u javnoj ustanovi.
Prema njegovim riječima, među njima se nalaze i preživjeli genocida, povratnici i svjedoci, kao i osobe čiji su članovi porodica ubijeni tokom genocida u Srebrenici.
Konaković je ukazao da ta zajednica i dalje živi s posljedicama zločina iz jula 1995. godine, ali i s, kako je naveo, kontinuiranim poricanjem, relativiziranjem i iskrivljavanjem činjenica koje su utvrđene pravomoćnim presudama domaćih i međunarodnih sudova.
Tužilaštvo navodi da se radi o preliminarnim provjerama
U pismu se podsjeća i na informacije koje je objavilo Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini.
Prema navodima Tužilaštva, postupanje se odnosi na preliminarne provjere poslovanja Memorijalnog centra tokom 2022. godine, uključujući navode o mogućim nepravilnostima u vezi s plaćanjem poreza i doprinosa.
Tužilaštvo je također saopćilo da nije izdat formalni nalog za provođenje istrage te da se osobe pozivaju u svojstvu svjedoka.
Konaković je u pismu istakao da nijedna javna institucija ne bi trebala biti izuzeta od zakonitog i nepristrasnog nadzora.
„Nadležna pravosudna tijela imaju i pravo i obavezu ispitati vjerodostojne navode o nezakonitom ponašanju“, naveo je.
Istovremeno, dodao je da policijske i tužilačke ovlasti moraju biti korištene na način koji je nužan, proporcionalan i transparentan te bez političkog utjecaja, diskriminacije ili zastrašivanja.
Posebna zabrinutost zbog izvještaja o negiranju genocida
Konaković je posebno problematizirao vrijeme kada su pozivi upućeni zaposlenicima i saradnicima Memorijalnog centra.
Kako je navedeno u pismu, pozivi su uslijedili neposredno nakon predstavljanja godišnjeg izvještaja Memorijalnog centra o negiranju genocida, koji je objavljen 30. jula 2026. godine.
Prema podacima navedenim u izvještaju, tokom posljednjeg posmatranog perioda evidentirano je 149 slučajeva negiranja genocida, iskrivljavanja utvrđenih činjenica i veličanja osoba pravomoćno osuđenih za genocid i druge međunarodne zločine.
U prethodnom izvještajnom periodu zabilježena su 99 takva slučaja, što predstavlja povećanje veće od 50 posto.
Konaković smatra da činjenica da je najmanje 28 sadašnjih i bivših zaposlenika i saradnika pozvano na saslušanje neposredno nakon objavljivanja izvještaja otvara pitanja o nužnosti, proporcionalnosti i širem efektu takvog postupanja.
Upozorenje na mogući efekat zastrašivanja
U pismu se navodi da bi ovakvo postupanje moglo stvoriti percepciju da osobe koje dokumentuju negiranje genocida, čuvaju sudski utvrđene činjenice, rade na obrazovanju i sarađuju s preživjelima mogu biti predmet policijskih postupaka zbog svoje povezanosti s Memorijalnim centrom.
„Bez obzira na formalno navedenu svrhu postupka, njihov kumulativni učinak može zastrašiti preživjele, svjedoke, istraživače, edukatore i branitelje ljudskih prava te ih obeshrabriti od nastavka rada koji je neophodan za očuvanje istine, dostojanstva žrtava, pomirenje i sprječavanje budućih zločina“, navedeno je u pismu.
Konaković je istovremeno ukazao na širi kontekst, navodeći da se ovi događaji moraju posmatrati u svjetlu porasta negiranja genocida, javnog veličanja osuđenih ratnih zločinaca te pokušaja relativiziranja i revizije činjenica utvrđenih pravomoćnim presudama.
Pozvao članice UN-a da prate situaciju
U pismu se posebno podsjeća na Rezoluciju Generalne skupštine UN-a 78/282 o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici iz 1995. godine.
Konaković je istakao da rezolucija naglašava značaj učešća žrtava, preživjelih i članova njihovih porodica u procesima pomirenja, pravde i izgradnje održivog mira.
Rezolucija također osuđuje negiranje genocida u Srebrenici i poziva države članice da čuvaju utvrđene činjenice te spriječe njihovo negiranje i iskrivljavanje.
„Načela utjelovljena u Rezoluciji ne mogu se odvojiti od zaštite ljudi i institucija koje čuvaju te činjenice, prikupljaju svjedočanstva preživjelih, obrazuju javnost i štite sjećanje i dostojanstvo žrtava“, poručio je Konaković.
Od članica UN-a zatražio je da pažljivo prate razvoj situacije i kroz odgovarajuće diplomatske kanale naglase važnost transparentnosti, pravičnog postupka i nepristranog vođenja svih postupaka.
„Institucije pravde moraju ulijevati povjerenje“
Konaković je pozvao i na zaštitu nezavisnosti i nesmetanog rada Memorijalnog centra Srebrenica, kao i sigurnosti njegovih zaposlenika i saradnika.
Istakao je da preživjeli, povratnici, istraživači, edukatori i branitelji ljudskih prava moraju imati mogućnost da čuvaju sudski utvrđene činjenice i dokumentuju negiranje genocida bez straha od institucionalnog pritiska ili odmazde.
„Vladavina prava, zaštita ljudskog dostojanstva i historijske istine ključni su za demokratsku i evropsku budućnost Bosne i Hercegovine“, poručio je ministar vanjskih poslova BiH.
Dodao je da institucije pravde moraju graditi povjerenje građana i štititi posebno osjetljive kategorije, uključujući preživjele i povratnike, a ne doprinositi osjećaju straha i nesigurnosti.
Na kraju je izrazio uvjerenje da će međunarodna zajednica nastaviti podržavati žrtve i preživjele genocida u Srebrenici, kao i institucije i pojedince koji rade na očuvanju sjećanja, istine i pravde.