U cilju odbrane od agresije JNA i srpskih paravojnih snaga, 18. novembra 1991. godine formirana je Hrvatska zajednica Herceg Bosna kao politička, kulturna, gospodarska i područna cjelina Hrvata u BiH.
Herceg Bosna svijetla je točka Domovinskog rata u BiH, a tamo gdje je djelovala – sačuvan je i hrvatski puk, navodi se u prilogu RTVHB, medijskog glasila Čovićevog HDZ-a.
Dok su gorjeli Vukovar i Škabrnja, a rat se širio BiH, hrvatsko političko vodstvo donijelo je odluku o formiranju Hrvatske zajednice Herceg Bosne 18. studenog 1991. godine. Time je hrvatski narod jasno pokazao da neće mirno promatrati vlastiti nestanak. Iz današnje perspektive potpuno je jasno da je Herceg Bosna opravdala svoju povijesnu misiju.
„O svakoj odluci govore rezultati, a ja bih izdvojio dva. Jedan je da smo se obranili, a druga je da smo ostali za stolom gdje se odlučuje, dakle neće biti odluka o Hrvatima bez Hrvata“, kazao je Vlado Šoljić, ministar u Vladi “Herceg-Bosne”.
U vremenu formiranja Herceg Bosne, središnja vlast u Sarajevu nije nadzirala cijeli teritorij države, rat se iz Hrvatske prelijevao u BiH, a predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović tada je govorio kako „to nije naš rat“, navodi se u prilogu RTVHB, medijskog glasila Čovićevog HDZ-a.
„HZHB je nastala kao odgovor hrvatskog naroda na te davne događaje kad ste imali državnu strukturu koja nije funkcionirala i agresiju JNA na BiH. Hrvati su izlaz našli kroz HZHB“, poručila je predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara.
“Herceg Bosna”, smatraju sugovornici Čovićevog medija, poremetila je mnoge prijeratne planove – od kojih su neki i danas prisutni – poput unitarističkih i separatističkih politika koje i dalje paraliziraju BiH.
„Mnogi imaju želje, a ja smatram da se ničije predratne želje neće ostvariti nego da se krize premaši i da BiH bude stabilna zemlja s dobrom budućnosti“, rekao je Šoljić.
Pokazalo se da tamo gdje je bila uspostavljena HB i HVO da je hrvatski narod opstao. Zato je jako važno da smo imali HB i HVO“, kazala je Bradara.
Herceg Bosna” je i danas, uslijed brojnih nefunkcionalnosti države, svjetionik slobode za hrvatski narod u BiH, navodi se u prilogu RTVHB.
Podsjetimo, Mate Boban je bio jedan od ključnih utemeljitelja “Hrvatske zajednice Herceg-Bosne”, kasnije preimenovane u paradržavnu tvorevinu “Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu”.
“Hrvatska zajednica Herceg-Bosna” proglašena je 18. novembra 1991. u Grudama, kao politička i teritorijalna organizacija bh. Hrvata.
Boban je bio prvi predsjednik i najznačajniji politički akter u njenom formiranju i vođenju.
Kasnija međunarodna pravna tumačenja, osobito u presudi Prlić i ostali pred ICTY-jem, Herceg-Bosnu su označila “paradržavnom tvorevinom” te dijelom Udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio uspostava hrvatskog entiteta putem zločina protiv Bošnjaka.
Mate Boban osobno nije bio optužen (niti suđen) jer je preminuo 1997., ali je u presudama drugim dužnosnicima njegov politički projekt detaljno analiziran i kvalificiran.
Prema ICTY-ju, “Herceg-Bosna” je bila paradržavna političko-vojna tvorevina, koja je sudjelovala u „udruženom zločinačkom poduhvatu“ s namjerom stvaranja etnički usklađenog hrvatskog entiteta, uključujući i etničko čišćenje Bošnjaka.