data-nosnippet>
Evropsko vijeće – najviše političko tijelo Evropske unije – u Nacrtu zaključaka o proširenju, koji će 18. i 19. decembra biti pred evropskim liderima u Briselu, uputilo je snažnu poruku Bosni i Hercegovini. U dokumentu je posebno naglašeno da se od BiH očekuje potpuna usklađenost s restriktivnim mjerama koje Evropska unija provodi prema Rusiji i Bjelorusiji, što predstavlja jedan od ključnih političkih zahtjeva u procesu evropskih integracija.
Ovo je već drugi put u kratkom periodu da Brisel reagira na odnose pojedinih struktura vlasti u Bosni i Hercegovini s Rusijom. U izvještaju koji je 4. novembra objavila Evropska komisija, jasno je naznačeno da i dalje postoji otpor potpunom usklađivanju s evropskim režimom sankcija. Prema navodima iz tog dokumenta, problem se odnosi na činjenicu da član Predsjedništva BiH iz entiteta RS zastupa „neutralan“ stav, dok je bivši predsjednik tog entiteta javno izrazio podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.
U istom izvještaju istaknuto je da je takav pristup doveo do prepreka u primjeni sankcija unutar ministarstava pod kontrolom kadrova SNSD. Zabilježeno je ignoriranje zabrane letova iz Rusije, kao i zabrane emitiranja sadržaja ruskih državnih medija na teritoriji BiH. Pored toga, institucije na državnom nivou, pod utjecajem istih političkih struktura, intenzivirale su saradnju s ruskim partnerima uprkos važećim restrikcijama EU.
Posebnu pažnju izazvao je septembarski potez kada su Institut za metrologiju BiH i Institut za standardizaciju BiH potpisali memorandume o razumijevanju s ruskim Rostandart – institucijom koja se nalazi pod sankcijama EU. Ovaj čin u Briselu je protumačen kao ozbiljan znak odstupanja od obaveze usklađivanja vanjske i sigurnosne politike sa standardima Evropske unije.
Lideri država članica sada jasno očekuju da BiH ojača kapacitete u provođenju međunarodnih restriktivnih mjera, uključujući i sankcije uvedene Rusiji i Bjelorusiji. Kada Evropsko vijeće insistira na „potpunoj usklađenosti“, to podrazumijeva i poštivanje zabrana vezanih za ruske državne medije poput kanala Russia Today.
U praktičnom smislu, od institucija BiH očekuje se da osiguraju primjenu svih relevantnih mjera – od finansijskih i trgovinskih restrikcija do kontrole javnog emitovanja sadržaja povezanih s medijima i institucijama koje su pod sankcijama EU.
Prema dostupnim informacijama, Evropsko vijeće će Nacrt zaključaka razmatrati u kontekstu trenutnih geopolitičkih okolnosti i uloge BiH kao zemlje kandidata za članstvo. U tom okviru, insistiranje na usklađivanju s mjerama EU predstavlja i politički zahtjev i test institucionalne zrelosti države.
Poruke iz Brisela jasno ukazuju da će u predstojećem periodu biti tražene odlučnije aktivnosti i konkretni potezi, posebno u dijelu državnih organa koji se – prema ocjeni Evropske komisije – najsporije prilagođavaju zajedničkoj evropskoj politici.
