Realizacija projekta Južne plinske interkonekcije bila je u fokusu sastanka političkih predstavnika Federacije Bosne i Hercegovine s predstavnicima Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu. Iako svi akteri deklarativno podržavaju projekat, otvorena su ključna pitanja o zakonodavnom okviru, mogućim blokadama i rokovima, dok apelacija upućena Ustavnom sudu FBiH unosi dodatnu neizvjesnost u dinamiku realizacije.
Politički predstavnici iz Federacije BiH održali su sastanak u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, na kojem se razgovaralo o daljim koracima u realizaciji projekta Južne plinske interkonekcije, jednog od ključnih energetskih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini.
Sastanku su prisustvovali premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić, federalni ministar energije Vedran Lakić, lideri političkih stranaka Dragan Čović, Ilija Cvitanović i Sabina Ćudić, kao i državni ministri Elmedin Konaković i Edin Forto. Razgovor je inicirao otpravnik poslova Ambasade SAD-a John Ginkel, s ciljem razmjene stavova o projektu za koji je ranije postignut načelni dogovor da bi njegovu realizaciju trebala voditi američka kompanija.
Iako politički akteri u javnosti iskazuju podršku Južnoj interkonekciji, u praksi postoje različita tumačenja zakonskih rješenja i politički interesi koji utiču na tempo realizacije. Posebnu pažnju izazvala je apelacija predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare, kojom je Ustavnom sudu FBiH upućen zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Južnoj interkonekciji.
Ćudić: Blokade i političke igre neće biti tolerisane
Predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić izjavila je da je pitanje ustavne apelacije bilo otvoreno i tokom sastanka, te da je o tome razgovarano direktno s predstavnicima HDZ-a.
“Ukoliko se pristupa izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj interkonekciji, koje se tiču neophodnih dijelova za koncesiju, postavlja se pitanje kako će na to utjecati zahtjev za preispitivanje ustavnosti”, kazala je Ćudić.
Dodala je da su dobili poruku da se takvi zahtjevi mogu povući ukoliko dođe do političkog dogovora o zakonu.
“Jasna poruka je da se neće tolerisati blokade i igrice koje se možda koriste u dnevno-političke svrhe”, naglasila je ona.
Izmjene zakona traže širok dogovor
Govoreći o mogućim izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj interkonekciji, Ćudić je poručila da je prerano govoriti o detaljima, ali da je jasno kako će proces zahtijevati politički konsenzus.
“Morat ćemo sjesti za sto i insistirati da izmjene budu produktivne. Kako se kreću brojevi glasova u Predstavničkom domu i Domu naroda, jasno je da će se sve morati dogovarati konsenzusom i iznad svega biti u korist BiH”, rekla je.
Manje politike, više tehničkih pitanja
Na pitanje o porukama HDZ-a tokom sastanka, Ćudić je istakla da je razgovor imao pretežno tehnički karakter.
“Sastanak je bio uglavnom tehničke prirode, vezan za rokove koji su pred nama. Bilo je znatno manje političkih poruka nego na prethodnom sastanku, što u svakom slučaju pozdravljamo”, rekla je.
Rokovi ostaju ambicija, ne obećanje
Komentarišući najave da bi izgradnja plinovoda mogla započeti 2026. godine, Ćudić je upozorila da se radi o kompleksnom međunarodnom projektu.
“To je ogroman infrastrukturni projekat. Ne zavisi samo od Bosne i Hercegovine – jedan manji dio zavisi i od Hrvatske. Ne bih mešetarila s datumima i godinama, ali svakako pozdravljamo ambiciju ministra i svih aktera”, zaključila je ona.